Američki predsjednik Donald Trump najavio je nove, najstrože ekonomske sankcije protiv ruskih energetskih kompanija Lukoil i Rosnjeft, s ciljem da oslabi ruski budžet i smanji finansijsku moć Moskve za finansiranje rata u Ukrajini.
Ovaj potez predstavlja jedan od najznačajnijih koraka američke administracije prema Rusiji od početka sukoba, ali i veliki rizik za globalno tržište energenata.
Udar na srce ruske ekonomije
Lukoil i Rosnjeft zajedno proizvode oko 5,3 miliona barela nafte dnevno, što čini oko pet posto svjetske proizvodnje. Prema podacima analitičke kompanije Kpler, gotovo polovina njihovog izvoza odvija se morskim putem, a kupci dolaze iz Azije, Afrike i Evrope.
Nove američke mjere blokiraju pristup ruskih kompanija međunarodnom finansijskom sistemu zasnovanom na američkom dolaru, čime se otežava naplata, osiguranje i transport nafte.
Iako se u prvim sedmicama ne očekuje dramatičan efekat, analitičari Reutersa procjenjuju da bi ove sankcije mogle ozbiljno uzdrmati trgovinu energentima ako Washington odluči da ide korak dalje i kazni i zemlje koje nastave kupovati rusku naftu – takozvane sekundarne sankcije.
Ključ u rukama Kine i Indije
Najveći kupci ruske nafte danas su Kina i Indija, a njihova reakcija biće presudna za uspjeh američkih mjera.
Indija je u prvih devet mjeseci 2025. godine uvozila 1,9 miliona barela dnevno, što čini 40 posto njenog ukupnog uvoza. Osim toga, Rosnjeft posjeduje 49 posto udjela u indijskoj rafineriji Vadinar, što dodatno komplikuje odnose.
Kako navodi Reuters, Trump je Indiji ponudio olakšice i niže carine na izvoz robe u SAD ako smanji kupovinu ruske nafte.
Turska, treći najveći kupac ruskih energenata, takođe bi mogla biti pogođena, budući da dvije trećine njenog uvoza dolazi upravo iz Rusije.
Hoće li Kina popustiti?
Kina dnevno uvozi oko 2,1 milion barela ruske nafte, što predstavlja 18 posto njenog ukupnog uvoza. Većina tog energenta dolazi putem naftovoda ESPO, koji direktno povezuje ruska polja sa kineskim rafinerijama.
Iako bi Peking mogao privremeno smanjiti kupovinu ako cijene porastu, teško je očekivati da će se pridružiti američkim mjerama. Kineske vlasti već su više puta istakle da sankcije smatraju “ekonomskim oružjem” i pozvale na “slobodnu trgovinu energentima bez političkog pritiska”.
Trumpov rizik: rast cijena i političke posljedice
Sankcije protiv ruskih naftnih giganata nose ozbiljan rizik za globalnu ekonomiju. Nagli prekid isporuka mogao bi izazvati nestašicu i rast cijena nafte, što bi direktno pogodilo i američke potrošače.
Ipak, Trump računa na trenutni višak ponude na tržištu, koji iznosi oko četiri miliona barela dnevno, što bi moglo amortizovati prve posljedice.
„Volim brzo ukidati sankcije“, rekao je Trump novinarima, dodajući da „nema namjeru držati svijet u energetskoj krizi“. Upozorio je, međutim, da dugoročne mjere mogu potkopati dominaciju dolara u međunarodnoj trgovini, jer Rusija i njeni partneri već promovišu plaćanja u juanima i rubljama.
Neizvjesna globalna reakcija
Dok Zapad pozdravlja odluku Washingtona, tržišta su već reagovala nervozno. Cijena sirove nafte tipa Brent porasla je za 6% u samo jednom danu, a analitičari procjenjuju da bi nova runda sankcija mogla gurnuti cijenu iznad 100 dolara po barelu.
Ako se Trump odluči na sekundarne sankcije i zahvati zemlje poput Kine, Indije ili Turske, posljedice bi mogle biti globalne.
Za sada, svijet pažljivo prati – da li će ove sankcije doista “oslabiti Moskvu” ili pokrenuti novi talas ekonomskih turbulencija.