U Sarajevu je danas obilježena 30. godišnjica masakra na Markalama, jednog od najtežih zločina počinjenih tokom opsade glavnog grada BiH. Podsjetimo, 28. augusta 1995. godine ispaljena je agresorska granata na Gradsku tržnicu Markale, pri čemu je ubijeno 43 građana Sarajeva, a ranjene su još 84 osobe. Govornici na komemoraciji podsjetili su da međunarodna zajednica nije izvukla pouke iz grešaka koje je činila u BiH, a iste tragedije ponavljaju se danas u drugim dijelovima svijeta.
Gradonačelnik Sarajeva Samir Avdić poručio je da ovakve teške godišnjice predstavljaju obavezu da se sjećamo žrtava koje su živote ugradile u temelje države. „Oni su izgubili svoje nevine živote zato što je zločinac mislio da može pokoriti Sarajevo, što se ipak nikada nije desilo. Grad je odolio, a žrtve moramo pamtiti kao istinske heroje Sarajeva i Bosne i Hercegovine“, kazao je Avdić.
Paralela sa sadašnjim ratovima
Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk naglasio je da dok se obilježava masakr na Markalama, svijet svjedoči genocidu u Gazi i agresiji na Ukrajinu. „Svijet nije naučio na greškama iz BiH. Pozivam pravosudne institucije da procesuiranje odgovornih za zločine u Sarajevu konačno stave na dnevni red. To nije političko, nego pravno pitanje, a pravdu zaslužuju žrtve, njihove porodice i svi građani BiH“, poručio je Uk.
Direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA Muamer Džananović podsjetio je da se uz 30. godišnjicu masakra otvara i izložba koja dokumentuje kontinuitet zločina opsade. „Naglašavamo oba masovna zločina počinjena na Markalama – u februaru 1994. i u augustu 1995. godine“, rekao je Džananović, ističući da se zločini ne smiju relativizirati niti zaboraviti.
Nedostatak pravde i glas žrtava
Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović izrazila je ogorčenje što za opsadu Sarajeva, koja je trajala 1.425 dana i odnijela živote više od 11.500 građana, uključujući 1.601 dijete, postoje samo četiri presude Haškog tribunala i to za zločince po komandnoj odgovornosti. „To je sramotno malo u odnosu na razmjere zločina i patnje“, kazala je Karović, dodajući da je to pokazatelj kako međunarodna pravda nije odgovorila očekivanjima.
Izložba i poruka otpora zaboravu
Nakon komemoracije otvorena je izložba Instituta pod nazivom “Zločini na Markalama: Ubijanje i ranjavanje civila – suđenje zločincima, negiranje istine, otpor zaboravu”, čiji su autori Džananović, viša naučna saradnica Merisa Karović-Babić i stručni saradnik Sead Muhić. Postavka donosi dokumente, fotografije i videozapise koji detaljno prikazuju oba masakra na Markalama.
Izložba će biti otvorena za javnost u Historijskom muzeju BiH od 29. augusta do 15. septembra, pružajući građanima priliku da se podsjeti na stradanja, ali i da iznova shvate važnost čuvanja sjećanja i istine. Organizatori su poručili da je jedini način borbe protiv ponavljanja zločina upravo insistiranje na pamćenju i procesuiranju odgovornih.