Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nije obavezan prisustvovati sjednici Apelacionog vijeća Suda Bosne i Hercegovine, zakazanoj za četvrtak, 12. juna, na kojoj će Tužilaštvo BiH i odbrane izložiti žalbe na presudu kojom je on nepravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika. U istom predmetu, vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, Miloš Lukić, oslobođen je optužbi.
Skoro dva mjeseca nakon izricanja presude koja je izazvala političku tenziju u BiH, Sud je potvrdio da je zaprimio žalbe svih strana, iako je Dodik ranije izjavio da neće uložiti žalbu jer ne priznaje legitimitet te pravosudne institucije.
Advokat Milorada Dodika, Goran Bubić, kao ni Tužilaštvo, nisu odgovorili na novinarske upite o sadržaju žalbi. Pretpostavlja se da je Tužilaštvo BiH uložilo žalbu na oslobađajući dio presude u vezi s Lukićem, dok bi odbrana mogla tražiti ublažavanje kazne ili osporavati postupak potpisivanja ukaza, što je ranije najavljivano.
Presuda je izrečena 26. februara – Dodik je osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja dužnosti u trajanju od šest godina. Smatra se odgovornim jer je od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci svjesno djelovao suprotno odlukama visokog predstavnika Christiana Schmidta, nastavljajući zakonodavni postupak za zakone koje je Schmidt suspendovao.
Na sjednici u Apelacionom vijeću prvo će Tužilaštvo iznijeti žalbu, a zatim će odbrana odgovoriti i predstaviti svoje navode. Također, Tužilaštvo će dati odgovor na žalbu odbrane.
Prema Zakonu o krivičnom postupku, prisustvo optuženog ili njegovog branioca nije obavezno za održavanje sjednice. Sud može donijeti drugostepenu presudu i u njihovom odsustvu, isključivo na osnovu podnesenih žalbi.
Pravnica Sabina Mehić objašnjava da će se na sjednici raspravljati o pisanim žalbama, ali da se presuda neće donijeti odmah – Vijeće će se povući na odlučivanje. Ispitat će se samo oni dijelovi presude koji su osporeni žalbama.
Apelaciono vijeće ima mogućnost da žalbu odbaci kao neblagovremenu ili neosnovanu, potvrdi prvostepenu presudu, izmijeni je, ili ukine i naloži ponovno razmatranje kroz pretres. U slučaju izmjene presude, to ne znači ponovno vođenje cijelog postupka, već skraćeni oblik odlučivanja.
Drugostepena presuda dostavlja se strankama putem pošte, a rok za dostavu pisanog otpravka presude najčešće iznosi oko mjesec dana, iako može varirati.
Ako Vijeće zaključi da presuda treba biti izmijenjena, može utvrditi drugačije činjenično stanje i donijeti novu odluku, a ako utvrdi da su u postupku napravljene ozbiljne proceduralne greške ili da treba ponovo izvesti dokaze, može poništiti presudu i odrediti pretres.
Ako se potvrdi oslobađajuća presuda Lukiću, postupak se za njega završava. Međutim, ukoliko Apelaciono vijeće presudu izmijeni i proglasi ga krivim, on ima pravo na žalbu Trećestepenom vijeću Suda BiH.
Ukoliko dođe do konačne oslobađajuće presude, moguće je podnijeti zahtjev za naknadu štete zbog psihičke boli, izgubljene zarade ili drugih posljedica tokom trajanja postupka.