Nakon Općih izbora održanih 4. oktobra, javnost s pravom postavlja jedno neugodno pitanje – šta se dogodilo sa stotinama hiljada glasačkih listića koji su proglašeni nevažećim?
Prema trenutno dostupnim podacima, na različitim nivoima vlasti evidentirano je čak 387.844 nevažećih listića. Najviše ih je za Parlamentarnu skupštinu BiH – 118.869, zatim za Parlament FBiH 69.523, dok je za Predsjedništvo BiH evidentirano 60.044 nevažeća listića. Podaci još nisu konačni.
I upravo ovdje počinju pitanja na koja javnost zaslužuje konkretne odgovore.
Koliko je listića bilo potpuno prazno? Koliko ih je birač nepravilno popunio? Koliko ih je proglašeno nevažećim zbog drugih razloga? Na kojim biračkim mjestima ih je bilo najviše? I, što je najvažnije – gdje se ti listići nalaze i da li je moguće izvršiti uvid i kontrolu njihovog statusa?
Jer ne možemo jednostavno reći da je gotovo 388.000 građana „pogriješilo“.
Centralna izborna komisija BiH je još ranije navodila da među nevažećim listićima mogu biti prazni listići, nepravilno označeni listići, ali i oni koji su namjerno učinjeni nevažećim. CIK je također ranije ukazivao na problem mogućeg pretvaranja važećih u nevažeće listiće.
Zato ovo nije samo statistika.
Ako je sve urađeno po zakonu – pokažimo javnosti strukturu nevažećih listića. Ako postoje sumnje u nepravilnosti – istražimo ih. Ako nema nepravilnosti – dokažimo da ih nema.
Ne treba unaprijed tvrditi da je bilo namještanja, ali isto tako nije prihvatljivo da se toliki broj nevažećih listića samo prepiše u tabelu i nastavi dalje.
Pogotovo jer je upravo povjerenje građana u izborni proces jedno od najvažnijih pitanja demokratije.
388.000 nevažećih listića nije broj koji treba samo evidentirati. To je broj iza kojeg javnost ima pravo tražiti odgovor – ZAŠTO?