Prema zvaničnim podacima, skoro dvije hiljade radnika u sektoru maloprodaje izgubilo je posao otkako je u Federaciji Bosne i Hercegovine uvedena neradna nedjelja u okviru Zakona o unutrašnjoj trgovini. Ova zakonska mjera, koja je stupila na snagu 31. oktobra 2024. godine, imala je za cilj da omogući zaposlenima u trgovini slobodan dan u sedmici, ali prema trenutnim statističkim pokazateljima, izazvala je i značajne negativne posljedice po zaposlenost.
Admir Čavalić, zastupnik Stranke za Bosnu i Hercegovinu u Parlamentu FBiH, zatražio je od nadležnih institucija podatke o broju zaposlenih u sektoru trgovine od dana stupanja zakona na snagu do danas. Prema informacijama koje je dobio, trend zaposlenosti u maloprodaji, osim trgovine motornim vozilima i motociklima, bilježi konstantan pad iz mjeseca u mjesec.
Podaci pokazuju sljedeće brojke:
• 30. novembar 2024. godine: 62.449 zaposlenih
• 31. decembar 2024. godine: 62.190 zaposlenih
• 31. januar 2025. godine: 61.598 zaposlenih
• 28. februar 2025. godine: 61.071 zaposlenih
• 31. mart 2025. godine: 60.513 zaposlenih
U svega pet mjeseci broj zaposlenih se smanjio za 1.936 osoba, što mnogi tumače kao direktnu posljedicu novog zakonskog rješenja. Čavalić je u svom obraćanju istakao kako je “najgore što vlast može učiniti radnicima to da smanji njihove mogućnosti za zapošljavanje, odnosno da svojim djelovanjem smanji broj radnih mjesta”. On naglašava da se upravo to dogodilo u Federaciji, dok u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu bilježimo suprotan trend – tamo broj zaposlenih u trgovini raste. “Brojevi govore sami za sebe”, poručio je.
Pored smanjenja broja zaposlenih, Čavalić navodi da i promet u trgovini na području FBiH stagnira, a u nekim sredinama čak i opada. Iznimka je općina Orašje, koja, prema njegovim riječima, iz mjeseca u mjesec bilježi rekordne rezultate u trgovinskom prometu. Orašje se, zbog svoje geografske pozicije i blizine granice s Hrvatskom, ističe kao specifičan primjer gdje subotnja i nedjeljna kupovina privlače kupce iz susjednih mjesta i država.
Uvođenje neradne nedjelje izazvalo je oprečna mišljenja među građanima, poslodavcima i ekonomskim stručnjacima. Dok jedni podržavaju mjeru tvrdeći da doprinosi kvalitetu života radnika i njihovim pravima na slobodno vrijeme, drugi upozoravaju da je ekonomska cijena previsoka, posebno za male trgovine koje se oslanjaju na vikend prodaju. Neki poslodavci već su počeli smanjivati radne sate ili ukidati određena radna mjesta, pravdajući to padom prometa.
Kako će se situacija dalje razvijati, ostaje da se vidi. No, trenutni trend jasno pokazuje da uvođenje neradne nedjelje ima značajan ekonomski odjek, posebno u maloprodajnom sektoru, a političari i ekonomski analitičari vjerovatno će i u narednim mjesecima pratiti i komentarisati učinke ove odluke.