Danas, 6. maja Romi širom svijeta slave Đurđevdan. Đurđevdan, odnosno Jurjevo je jedan od najstarijih i najveselijih romskih praznika. Na Đurđevdan, Romi proslavljaju početak proljeća i lijepog vremena.
U katoličkoj crki Jurjevo se proslavlja kao imendan, 23. aprila, a u pravoslavnoj crkvi je poznat pod nazivom Đurđevdan i obilježava se 6. maja. Slavljenjem Đurđevdana Romi slave proljeće, buđenje prirode, nova putovanja i bolje životne uvjete pod otvorenim nebom. Slave ga Romi svih vjeroispovjesti.
U ovo doba godine, Romi su se stoljećima u prošlosti okupljali i proslavljali dolazak proljeća, uz pjesmu, kolo, hranu i mnoge simboličke obrede.
Najčešće je to sve što mediji napišu u svojim tekstovima posvećenim ovom prazniku, eventualno se još u ponekim tekstovima mogu pronaći stihovi pjesme Đurđevdan/ Ederlezi. O težini života ove populacije u našoj zemlji piše se veoma rijetko.
Izvještavanje bh. medija o Romima
O tome kako se izvještava o ovoj populaciji, na kakve komentare možemo naići u većini slučajeva, odlično je istražio i objavio u svom tekstu portal Newipe.
“Komentari ispod tekstova također su segment iz kojeg je sasvim jasno da je uvreda na račun pripadnosti romskoj zajednici sasvim ustaljena u bh. društvu. Dovoljno je pogledati bilo koji tekst koji se bavi tom temom, a posebno je zabrinjavajuće što veliki broj medija komentare uopšte ne moderira i ne uklanja uvredljive sadržaje.”, naveli su autori teksta.
Također, osim stereotipnog načina pisanja o Romima, koji predstavlja veliki problem, naveli su i sljedeće probleme: uvrede političara i medija i isticanje pripadnosti koje je najizraženije u crnoj hronici. Jedan od primjera jeste izvještavanje portala Klix.ba o porodičnom nasilju.
Tekst, vrlo ozbiljno intoniran, izazvao je ozbiljne komentare i zabrinutost javnosti. Nakon nekoliko sati, zabrinutost je splasnula jer je u novom tekstu navedeno da je napadnuta Romkinja, te da se radi o „porodičnom sukobu“. Nastranu što se zlostavljanje žena nikako ne bi smjelo nazivati „porodičnim sukobom“ već se jasno okarakterisati upravo kao to – nasilje, nejasna je i potreba da se navodi pripadnost žrtve.
Postoje, naravno, i pozitivni primjeri medijskog izvještavanja o Romima, kazala je Nejra Hasečić, novinarka Mediacentra:
“To su primjeri kada su se, zahvaljujući medijskom izvještavanju, Romi izborili za neka prava. Takav je primjer sprečavanja rušenja baraka u romskom selu Banlozi kod Zenice iz 2019., gdje su mediji zaista problematizirali taj slučaj nekoliko godina i isticali koliko će porodica završiti na ulici, ukoliko se te barake sruše, a njihovo stambeno pitanje ne bude riješeno od strane lokalnih vlasti. Takvi primjeri su manje vidljivi u bh. medijima, a osim negativnih stereotipa kojima su izloženi, Romi se također ističu i u nekim „pozitivnim stereotipima“, gdje se ističu, naprimjer, kao dobri muzičari, čime se ponovo stvara jednolična slika o toj populaciji.“
Knjiga o historiji, kulturi i tradiciji Roma
Prije nekoliko dana u izdanju Javne ustanove Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore objavljen je Romski pojmovnik autorke dr Vesna Delić. Koliko je poznato, riječ je o jedinstvenoj publikaciji koja omogućava da se zainteresovana javnost na jednom mjestu upozna i dobije više informacija o Romima i etničkim grupama koje se za njih vezuju.
Naslov Romskog pojmovnika dopunjen je podnaslovom „I više od toga“, koji upućuje na činjenicu da publikacija svojim sadržajem prevazilazi format pojmovnika i donosi produbljena saznanja o istoriji, kulturi i tradiciji Roma i etničkih grupa koje se nerijetko poistovjećuju sa njima. Iskazan je i kulturološki i institucionalni odnos koji su drugi narodi imali i još uvijek imaju prema Romima.
Romski pojmovnik je svojevrsni tip leksikona koji u sebi sadrži osnovne odrednice o kulturi Roma, ali i drugih etničkih manjina koji se često vezuju za Rome, ali sa njima ne dijele isti etnički identitet.
Publikacija ima za cilj da doprinese podizanju svijesti o značaju očuvanja identiteta i kulture Roma i informisanje i edukaciju većinske javnosti o najvažnijim identitetskim pitanjima svojih sugrađana, komšija i prijatelja. Svakako, cilj je i da se smanji etnička distanca, prevazilaze stereotipi, afirmišu multikulturalne vrijednosti crnogorskog društva.
“Početna ideja je da se smanji etnička distanca, jer smatram da je neznanje glavni uzrok stereotipa i distance koji se stvaraju ne samo između većinskog stanovništva i Roma, nego bilo koga od nas. Ako nekog ne poznajemo mi smo skloni da stvaramo sliku koja obično nije pozitivna nego negativna jer želimo sebe da stavimo u prvi plan.”, kazala je Delić.
Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini. Iako su ostvareni brojni pomaci s ciljem punog uključivanja Roma u sve društvene tokove, prvenstveno u kontekstu uspostavljanja zakonodavnog i institucionalnog okvira. Međutim, Romi u BiH se i danas suočavaju sa kršenjem njihovih osnovnih prava.
Zbog toga je potrebno nastaviti aktivno djelovanje u tom pravcu na svim nivoima vlasti, te osigurati bolji pristup u ostvarivanju njihovih socijalnih, ekonomskih i kulturnih prava.
Ne smijemo dopustiti da se sjetimo da ova populacija živi s nama samo 8. aprila na Svjetski dan Roma koji se obilježava od 1971. godine. Tada je održan prvi Svjetski kongres Roma u Londonu, a predstavnici Roma iz 25 zemalja osnovali su Romsku uniju. Ili na današnji dan, 6.maja kada Romi slave Đurđevdan.
