Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama Bosne i Hercegovine tek je krajem 2024. godine formalno počela s radom, ali je već u prvim mjesecima svog postojanja pokrenula inicijativu za gotovo trostruko povećanje vlastitih naknada. Umjesto dosadašnjih 600 KM mjesečno, članovi Komisije nastoje osigurati primanja od oko 1.600 KM. Ovakav potez izazvao je ozbiljne reakcije u javnosti, posebno jer Komisija još uvijek nije pokazala mjerljive rezultate rada koji bi opravdali takvo povećanje.
Naknada od 600 KM bila je jasno navedena u konkursnoj proceduri, a svi članovi su se dobrovoljno prijavili znajući i visinu naknade i trajanje mandata od pet godina. Uprkos tome, ubrzo nakon imenovanja pokrenuta je inicijativa za izmjene zakona kojima bi se osnovica za obračun naknade vezala za prosječnu platu u BiH, čime bi došlo do značajnog povećanja primanja.
Uloga Zajedničke komisije i potencijalni sukob interesa
Posebno problematična dimenzija ovog slučaja jeste uloga Zajedničke komisije za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH, koja je formalno podržala izmjene zakona. Time je ova komisija preuzela ulogu predlagača izmjena koje direktno finansijski koriste članovima druge komisije.
Dodatni problem predstavlja činjenica da je sekretar Zajedničke komisije, Dejan Ružić, istovremeno i član Komisije za odlučivanje o sukobu interesa. To znači da učestvuje u proceduri donošenja odluka koje mogu rezultirati povećanjem njegove lične naknade. Iako zakon predviđa mehanizme za utvrđivanje sukoba interesa, nema javno dostupnih informacija da se nadležno tijelo ikada bavilo upravo ovim slučajem.
Obrazloženja bez konkretnih podataka
U obrazloženju zakonskih izmjena navodi se da je postojeća naknada „demotivirajući faktor“, naročito za članove koji ne žive u Sarajevu ili Istočnom Sarajevu, zbog većih materijalnih troškova. Međutim, ne navodi se koji konkretni članovi imaju te troškove, koliki su oni, niti zašto se problem ne rješava kroz putne ili druge naknade, već se kolektivno povećavaju primanja svim članovima.
Takav pristup ostavlja utisak da se ne radi o ciljanoj korekciji stvarnih problema, već o sistemskom povećanju privilegija. Posebno je sporno to što su svi članovi Komisije već stalno zaposleni u državnim institucijama i da im rad u Komisiji predstavlja dodatni angažman, a ne osnovni izvor prihoda.
Poruka javnosti i povjerenje u institucije
Ovaj slučaj šalje zabrinjavajuću poruku o prioritetima institucija zaduženih za borbu protiv sukoba interesa. Tijelo koje bi trebalo biti primjer etičnosti i integriteta pokazuje visok stepen osjetljivosti kada je riječ o vlastitim primanjima, dok se istovremeno očekuje da nepristrasno odlučuje o ponašanju drugih javnih funkcionera.
U kontekstu sporih i mukotrpnih pregovora o povećanju plata najniže rangiranim državnim službenicima i policijskim strukturama, ekspresna inicijativa za povećanje naknada članovima ove Komisije djeluje neprimjereno i sramotno. Umjesto borbe protiv sukoba interesa, fokus se, barem zasad, čini usmjerenim ka borbi za vlastiti džep, što ozbiljno narušava povjerenje javnosti u institucije Bosne i Hercegovine.