Građani Bosne i Hercegovine već duže vrijeme suočavaju se s rastom troškova života, koji sve snažnije pogađa kućne budžete. Cijene osnovnih životnih namirnica, goriva i režijskih troškova nastavile su rasti, dok plate i penzije u velikoj mjeri ostaju iste. Zbog toga sve veći broj građana priznaje da im je svakodnevno preživljavanje postalo ozbiljan izazov.
U trgovinama su poskupljenja najvidljivija na prehrambenim proizvodima koji se svakodnevno koriste. Hljeb, mlijeko, ulje, meso i voće danas su znatno skuplji nego prije godinu dana. Iako nadležne institucije povremeno najavljuju mjere za kontrolu cijena i zaštitu potrošača, mnogi građani smatraju da se te mjere rijetko osjete u praksi. Posebno su pogođeni penzioneri i porodice s nižim primanjima, kojima najveći dio prihoda odlazi upravo na osnovne potrebe.
Dodatni pritisak predstavlja rast cijena energenata. Troškovi električne energije, grijanja i goriva direktno utiču na životni standard, ali i na cijene drugih proizvoda i usluga. Iako Bosna i Hercegovina raspolaže određenim energetskim resursima, domaće tržište i dalje je snažno povezano s regionalnim i evropskim kretanjima, što znači da svako poskupljenje u okruženju brzo utiče i na domaće cijene.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju da inflacija u BiH nije samo rezultat globalnih kriza, već i dugogodišnjih unutrašnjih problema. Slaba domaća proizvodnja, velika zavisnost od uvoza i nedostatak ozbiljnih ekonomskih reformi čine zemlju posebno osjetljivom na poremećaje na tržištu. Uz to, politička nestabilnost i česte blokade institucija dodatno otežavaju donošenje odluka koje bi mogle poboljšati ekonomski položaj građana.
U takvim okolnostima, mnogi građani mijenjaju svoje navike. Kupuje se manje, pažljivo se prate akcije i sniženja, a veći troškovi se odgađaju koliko god je moguće. Sve više ljudi priznaje da razmišlja o odlasku iz zemlje, jer u postojećim uslovima ne vide dugoročnu sigurnost. Odlazak radno sposobnog stanovništva dodatno slabi domaću ekonomiju i tržište rada, stvarajući začarani krug iz kojeg je teško izaći.
Vlasti, s druge strane, ističu da prate stanje na tržištu i da rade na mjerama koje bi trebale ublažiti udar na građane. Međutim, bez povećanja plata, jačanja domaće proizvodnje i stabilnijeg ekonomskog okruženja, te mjere ostaju ograničenog dometa. Građani su sve manje spremni vjerovati u obećanja i očekuju konkretne poteze koji će donijeti stvarne promjene.
Dok globalna ekonomska neizvjesnost i dalje traje, jasno je da Bosna i Hercegovina mora pronaći održiva rješenja kako bi zaštitila najugroženije slojeve društva. U suprotnom, rast troškova života nastaviće da produbljuje socijalne razlike i dodatno pogoršava kvalitet života velikog broja građana.