Na području Brčko distrikta Bosne i Hercegovine, pčelari su u završnoj fazi priprema svojih pčelinjih društava za predstojeću zimsku sezonu. U ovom periodu najvažniji zadaci su obezbjeđivanje dovoljnih količina hrane u košnicama, kontrola legla i opšteg zdravstvenog stanja pčela, kao i suzbijanje bolesti koje mogu ugroziti prezimljavanje zajednica.
Pčelar Miladin Bjelošević iz Popovog Polja kod Brčkog, koji posjeduje oko 150 košnica, ističe da je ova godina bila “prosječna, ali bolja od prethodnih”. Prema njegovim riječima, prosječan prinos meda iznosio je oko 15 kilograma po pčelinjem društvu, što je za mnoge pčelare zadovoljavajući rezultat, s obzirom na klimatske promjene i nepredvidive uslove koji su obilježili sezonu.
Hrana i pripreme za prezimljavanje
Jedan od ključnih koraka u pripremi pčela za zimu jeste obezbjeđivanje dovoljne količine hrane u košnicama. Bjelošević naglašava da je najbolje ostaviti prirodni med kao zimsku hranu, jer on sadrži sve potrebne hranjive sastojke koje pčele trebaju tokom dužeg perioda bez leta. Ipak, sve veći broj pčelara suočava se sa situacijom da pčelinja društva nemaju dovoljno meda, pa se pribjegava prihrani šećernim sirupom.
„Zbog klimatskih promjena i kraćih medonosnih sezona, većina zajednica ne može samostalno obezbijediti dovoljno hrane. Zato je prihrana šećernim sirupom često neophodna, posebno kod slabijih društava“, pojašnjava Bjelošević.
Osim hrane, važna je i kontrola vlage i ventilacije u košnicama, jer prevelika vlaga tokom zime može izazvati bolesti i uginuće pčela. Pčelari zato često provjeravaju stanje okvira, legla i raspored hrane, kako bi osigurali optimalne uslove za zimski period.
Borba protiv varoe i bolesti
Najveći izazov za pčelare i dalje predstavlja varoa destructor, parazit koji slabi pčelinja društva i može izazvati njihovo propadanje ukoliko se ne reaguje na vrijeme. Bjelošević ističe da je oktobar posljednji trenutak za provjeru prisustva ovog parazita i provođenje potrebnih tretmana.
„Ako se utvrdi više od deset varoa po društvu, tretman treba odmah ponoviti, i to prije primjene oksalne kiseline, koja se koristi u novembru ili decembru“, savjetuje on.
Pored varoe, problem predstavlja i upotreba neregistrovanih lijekova sumnjivog kvaliteta koji se sve češće pojavljuju na tržištu. Takvi preparati, upozoravaju iskusni pčelari, ne samo da ne pomažu u borbi protiv bolesti, već mogu dodatno oslabiti pčelinje zajednice i kontaminirati med.
Cijene i tržište meda
Uprkos izazovima, pčelari u Brčko distriktu navode da su zadovoljni rezultatima ovogodišnje sezone. Cijena meda na tržištu trenutno se kreće između 20 i 25 konvertibilnih maraka po kilogramu, a potražnja je stabilna, posebno za domaćim, prirodnim medom bez dodataka.„Ljudi sve više traže domaći med i cijene kvalitet. To nam daje motivaciju da nastavimo, iako su sezonski uslovi sve teži“, kaže Bjelošević.
Pčelari također ističu da je potrebno više podrške lokalnih vlasti, posebno kroz edukacije i subvencije za nabavku kvalitetnih lijekova i opreme, kako bi se povećala otpornost pčelinjih zajednica i osigurala dugoročna održivost pčelarstva u ovom regionu.
Kako se zima približava, pčelari širom Brčko distrikta nastoje osigurati optimalne uslove za svoje zajednice. Iako se suočavaju s brojnim izazovima — od varoe i klimatskih promjena do nedostatka medonosnih paša — njihova predanost i iskustvo omogućavaju da većina pčelinjih društava uspješno prezimi. Stabilna potražnja za domaćim medom i solidna sezona daju im nadu da će i naredna godina biti barem jednako uspješna.