Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine na nedavnoj sjednici razmatrao je podatke o etničkoj zastupljenosti zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine, s posebnim naglaskom na uzroke i posljedice neprovođenja ustavnih i zakonskih odredbi koje se odnose na proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i Ostalih. Ovu tačku dnevnog reda inicirali su poslanici Jasmin Emrić, Ermina Salkičević-Dizdarević, Elvis Hodžić, Šemsudin Mehmedović i Aida Baručija, ističući da se radi o pitanju koje direktno zadire u temelje ravnopravnosti i funkcionalnosti državnih institucija.
Tokom rasprave izneseni su zabrinjavajući podaci o trenutnom stanju zastupljenosti konstitutivnih naroda i Ostalih u državnim institucijama. Prema prikupljenim informacijama iz 71 institucije, uz dodatne javno dostupne podatke za još tri, pokazalo se da Bošnjaci bilježe izrazit disbalans u čak 62 institucije. Taj disbalans se posebno ogleda u činjenici da su Bošnjaci u znatno manjem broju zastupljeni na rukovodećim pozicijama i mjestima s većim koeficijentima plata, dok ih je proporcionalno više na radnim mjestima s nižom stručnom spremom. Time se, kako se navodi u izvještaju, stvara lažna slika o ravnopravnoj zastupljenosti, dok je stvarna struktura moći i odlučivanja znatno neuravnotežena.
Predlagači su naglasili da su na ovaj način prekršeni Ustav Bosne i Hercegovine i državni zakoni koji jasno propisuju nacionalnu strukturu zaposlenih, posebno kada je riječ o rukovodećim funkcijama. Još jedan ozbiljan problem jeste nedostatak tačnih i ažurnih podataka — nijedna državna institucija ne raspolaže potpunim evidencijama o ukupnom broju imenovanih lica, državnih službenika, policijskih službenika i drugih zaposlenih, niti o njihovoj nacionalnoj pripadnosti. Ovaj nedostatak transparentnosti dodatno otežava praćenje i ispravljanje postojećih neravnoteža.
Analiza podataka iz Službenog glasnika BiH o internim napredovanjima u 2023. i 2024. godini pokazala je da se trend neravnomjerne zastupljenosti dodatno produbio. Bošnjaci su, prema tim podacima, u još većem disbalansu nego ranije, što predlagači ocjenjuju kao alarmantno stanje koje zahtijeva hitan institucionalni odgovor. Ako se ovaj trend ne zaustavi, upozoravaju, uskoro bi moglo postati nemoguće ispraviti narušenu strukturu u zapošljavanju i napredovanju unutar državnih institucija.
Poseban osvrt dat je i na položaj zaposlenih iz reda Ostalih, gdje je zabilježeno da je njihov broj na rukovodećim funkcijama izuzetno nizak, dok u pojedinim institucijama nema nijedne osobe koja se izjašnjava kao Ostali. Predlagači smatraju da je neophodno odmah provesti sveobuhvatnu reviziju stanja i osigurati dosljedno provođenje Ustava i zakona BiH o proporcionalnoj zastupljenosti na svim nivoima državne administracije.
Na istoj sjednici, poslanici su dali saglasnost za ratifikaciju Sporazuma o finansiranju Godišnjeg akcionog plana za Bosnu i Hercegovinu za 2024. godinu između Evropske unije, koju predstavlja Evropska komisija, i Bosne i Hercegovine, koju predstavlja Direkcija za evropske integracije Vijeća ministara BiH. Također, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, koji je predložio poslanik Jasmin Emrić, nije razmatran po hitnom postupku zbog nedostatka entitetske većine i upućen je Kolegiju na usaglašavanje. Nakon završetka ove sjednice, odmah je počela nova hitna sjednica Predstavničkog doma, sazvana na zahtjev pet poslanika, čime je nastavljen intenzivan parlamentarni tempo rada.