Dvojica muškaraca osumnjičenih za spektakularnu pljačku muzeja Louvre u Parizu uhapšena su u subotu, gotovo sedmicu dana nakon događaja koji je francuska javnost već prozvala “pljačkom stoljeća”. Prema izvještaju televizije BFMTV, obojica su odmah pritvorena, a jedan od njih identifikovan je zahvaljujući presudnom DNK dokazu pronađenom na mjestu zločina. Ova istraga, koju vodi Tužilaštvo Republike Pariz pod nadzorom tužiteljice Laure Beccuau, pokazala je koliko su savremene forenzičke tehnologije postale ključne u rješavanju najsloženijih kriminalnih slučajeva.
Incident se dogodio u jednoj od najpoznatijih kulturnih institucija svijeta, muzeju Louvre, čiji je ugled uzdrman činjenicom da su pljačkaši uspeli da, za svega sedam minuta, provale u dvije visokosigurnosne vitrine i ukradu devet predmeta iz kraljevske kolekcije. Među ukradenim dragocjenostima nalazili su se dijamantska tijara i ogrlica koje su nekada pripadale kraljicama Mariji-Ameliji i Hortenziji, a ukupna vrijednost ukradenog nakita procjenjuje se na 88 miliona eura (102 miliona dolara).
Odmah po dojavi o pljački, policijski forenzičari su preplavili prostor muzeja i sproveli detaljnu pretragu. Tokom istrage, prema riječima tužiteljice Beccuau, prikupljeno je više od 150 uzoraka DNK tragova, otisaka prstiju i drugih fizičkih dokaza. Na mjestu događaja pronađeni su brojni predmeti koje su pljačkaši u žurbi ostavili: kaciga, radio stanica, žuti prsluk i dvije brusilice. Upravo je DNK materijal s jednog od tih predmeta omogućio identifikaciju jednog od osumnjičenih, koji je potom povezan s drugim muškarcem iz istog pariskog predgrađa Aubervilliersa. Obojica imaju oko 30 godina i prema izvorima iz istrage, smatraju se glavnim organizatorima pljačke. Njihova tačna uloga u izvršenju zločina još se utvrđuje.
DNK tehnologija, koja je tokom posljednjih godina doživjela ogroman napredak, odigrala je ključnu ulogu i u ovom slučaju. Stručnjaci ističu da se danas identifikacija može izvršiti i na osnovu izuzetno male količine biološkog materijala, što značajno povećava efikasnost forenzičkih istraga. U slučaju Louvrea, taj dokaz je bio presudan za razbijanje zagonetke o identitetu počinilaca, koji su do tada uspješno izbjegavali tragove i policijski nadzor.
Iako je policija ostvarila značajan napredak hapšenjem osumnjičenih, osam od devet komada nakita još uvijek nije pronađeno. Istražitelji ne isključuju mogućnost da je nakit već pretopljen ili krijumčaren izvan granica Francuske, s obzirom na brzinu s kojom se ukradena umjetnička djela obično preprodaju na crnom tržištu.
Francuski ministar pravde Gérald Darmanin priznao je da je pljačka razotkrila ozbiljne propuste u sigurnosnom sistemu Louvrea. “Može se postaviti pitanje, zašto prozori nisu bili osigurani i kako je moguće da se dizalica nalazila na javnom putu neposredno ispod galerije. Ono što je sigurno – mi smo podbacili,” izjavio je Darmanin. Ovaj komentar izazvao je burne reakcije u javnosti, s obzirom na to da se radi o muzeju koji posjeduje jedno od najvrjednijih kulturnih naslijeđa čovječanstva.
Zbog istrage i forenzičkih aktivnosti, Galerija Apolona, mjesto na kojem se pljačka dogodila, i dalje ostaje zatvorena za posjetioce, dok ostatak muzeja normalno radi. Na zvaničnom profilu Louvrea na mreži X (bivši Twitter) potvrđeno je da će muzej biti otvoren, ali uz ograničen pristup dijelu iz kojeg su ukradene dragocjenosti.
Pljačka Louvrea podsjetila je Evropu na slične slučajeve spektakularnih krađa iz muzeja u Dresdenu, Zürichu i Parizu, te ponovo otvorila pitanje bezbjednosti kulturnih institucija. Dok javnost čeka povratak ukradenih dragulja, ovaj slučaj već je ušao u anale francuskog kriminala kao jedan od najvećih izazova za forenziku i policiju 21. stoljeća.