U posljednje vrijeme su slučajevi femicida česti u našoj zemlji. Koliko god mediji izvještavali o tome, oni se nažalost ponavljaju gotovo svaki dan. Novi slučaj prijavile su djevojke iz Mostara i Visokog. Ovog puta prijetnje i uznemiravanje dolaze preko društvenih mreža.
Kako piše Bljesak.info “Rasporit ću je”, “glavu ću joj donijeti ispred policijske stanice”, samo su neke od prijetnji koje su dvije prijateljice iz BiH dobivale od muškarca putem osobnog Instagram profila.
Redakciji navedenog portala obratile su se dvije prijateljice A.R. rođena 1993. nastanjena u Visokom i A.B. rođena 1995. nastanjena u Mostaru. Navode kako su danima dijelom psihičke torture putem osobnog Instagram profila A.B. gdje su im upućene prijetnje po život. U posljednjih 72 sata podnijele su preko deset krivičnih prijava, a vezano za prijetnje smrću.
Brutalne prijetnje
Prijetnje poput “rasporit ću je”, “glavu ću joj donijeti ispred policijske stanice” itd., zaista su pokazatelj mogućnosti da se desi još jedan femicid. U posljednjih godinu dana smo svjedoci povećanog broja femicida u Bosni i Hercegovini.
“Ovim putem bih da se zahvalim PU Visoko na postupanju po Zakonu, zaprimili su apsolutne sve krivične prijave te pružili zaštitu, kako mojoj prijateljici, tako i meni.”, navele su nam prijateljice, dodajući kako žele da javnost zna da se femicid može spriječiti redovnim prijavljivanjem krivičnih djela.
Iz policije u Visokom nam je potvrđeno da su ova djela prijavljena. Glasnogovornik Uprave policije Ministarstva unutarnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, Samir Valentić, za Bljesak.info je potvrdio prijavu i rekao kako je važno da se reagira, da se svaki slučaj pravilno dokumentira kako bi počinitelji kaznenih djela bili procesuirani u skladu sa zakonom te da bi se spriječile neželjene posljedice.
Komentirajući prijetnje preko društvenih mreža, Valentić je rekao kako je dokazivanje poprilično otežano jer se policija mora obratiti administratorima društvenih mreža i tražiti podatke o korisnicima profila s kojih su upućene prijetnje, utvrđivati IP adrese i onda doći do pravih identifikacijskih podataka o osobama koje stoje iza profila.
Svaka prijava je važna
“Dokazivanje je otežano i nije tako brzo, ali u svakom slučaju, savjetujemo da se takva krivična djela svakako prijavljuju.”, zaključio je, dodajući da je dužnost policije da reagira na svaku prijavu.
U Bosni i Hercegovini povećan je broj femicida, a nakon ubojstva Nizame Hećimović, koju je nevjenčani suprug ubio te njeno ubojstvo prenosio uživo preko društvenih mreža, za vrlo kratak vremenski period povećao se broj prijava nasilja, ali i reakcije nadležnih, posebice nadležnih tužiteljstava, čije pravovremene reakcije mogu spriječiti brojna kaznena djela.
Prema ranijem pisanju medija u Bosni i Hercegovini, u posljednjih deset godina ubijeno je više od 71 žene. Ovo nisu službeni podaci jer ih Bosna i Hercegovina nema, ali su jedini koji postoje i koje su prikupile civilne organizacije.
BiH bez službenih podataka
Gender Centar FBiH ima podatke o zlostavljanim ženama, prema kojima je gotovo polovina žena u BiH, 48 posto, iskusila neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od strane partnera i to od svoje petnaeste godine.
“Službena baza podataka o femicidu, ili broju nasilja prema ženama, u BiH ne postoji. Nemate dostupne informacije u zakonodavstvu, u policiji podaci nisu centralizovani na jednom mjestu, a medicinske ustanove, koje su prve u kontaktu sa ženama koje su pretrpjele nasilje, takve baze jednostavno ne prave. Znači, problem je u kompletnom lancu institucija, ali i u odgovornosti. Moramo imati moralnu odgovornost, pokazati da nismo saglasni s tim što se događa, a mi do sada nemamo ni jednu takvu ostavku. Zato što i dalje smatramo da je nasilje, pa i ubistvo žene, privatna stvar, a ne društveni problem.”, istaknula je Jadranka Miličević, direktorica Fondacije CURE.
Bosna i Hercegovina je u oktobru 2013. godine ratificirala Istanbulsku konvenciju, čime se obavezala da će poduzeti zakonodavne i druge mjere kako bi osigurala zakonske, institucionalne i organizacione okvire za prevenciju nasilja nad ženama, zaštitu žrtava i sankcionisanje počinilaca nasilja. Za slučajeve femicida u Bosni i Hercegovini do sada je izrečeno 29 presuda, uglavnom zatvorskih kazni.
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije Bosne i Hercegovine uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u obitelji na teritoriji ovog bh.entiteta.
SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.
Nasilje se, također, može prijaviti i na SOS crvenu liniju za žrtve nasilja broj 033 222 000.
Broj policije je 122.
