Zlato i drugi plemeniti metali cure iz Zemljine jezgre u gornje slojeve, te na kraju izlaze na površinu tokom formiranja vulkanskih otoka poput Havaja, sugerira nova studija.
Teorija je rezultat trogodišnje analize havajskih bazaltnih stijena, koje su izvorno nastale od oblaka magme ili rastaljene stijene, koja se uzdiže s okeanskog dna. Tragovi u obliku teških metala pronađenih u vulkanskim stijenama mogli bi potvrditi sumnju koju geolozi dugo imaju – da Zemljina rastaljena jezgra nije izolirana, već vjerovatno prodire u stjenoviti plašt, sloj između tanke kore planeta i jezgre.
“Prije otprilike 40 godina, ljudi su prvi put došli na teoriju da možda jezgra gubi dio materijala u plašt, ali signali koje smo do sada dobili bili su doista dvosmisleni“, rekao je Nils Messling, geohemičar sa Univerziteta u Göttingenu u Njemačkoj i glavni autor izvještaja, objavljenog 21. maja u časopisu Nature. “Sada, po mom mišljenju, imamo prvi vrlo jak dokaz da dio jezgre zapravo završava u plaštu.“
Naučnici su već znali da se većina zlata na planetu – više od 99,95%, prema Messlingu – nalazi skrivena u rastaljenoj jezgri, zajedno s drugim teškim elementima poput platine. Kako su se meteoriti bombardirali jedni drugima u ranoj historiji Zemlje, rezervoar ovih plemenitih metala razvio se kada se jezgra formirala prije otprilike 4,5 milijardi godina.
No ova studija sugerira da je barem mala količina tog zlata izašla na površinu, što otvara fascinantnu mogućnost da bi, ako se curenje nastavi, sve više i više ovog plemenitog metala moglo putovati iz središta Zemlje u koru u budućnosti.
“Naši nalazi ne samo da pokazuju da Zemljina jezgra nije toliko izolirana kao što se prije pretpostavljalo. Sada također možemo dokazati da ogromne količine pregrijanog materijala plašta – nekoliko stotina kvadriliona metričkih tona stijena – nastaju na granici jezgre i plašta te se uzdižu do Zemljine površine formirajući okeanske otoke poput Havaja“, rekao je u izjavi koautor studije Matthias Willbold, profesor na Univerzitetu u Göttingenu.