Povjerljiva analiza američkih obavještajnih službi, dostavljena Bijeloj kući, otkriva da Iran može izdržati američku pomorsku blokadu znatno duže nego što tvrdi administracija predsjednika Donalda Trumpa. Prema ekskluzivnim informacijama koje je objavio Washington Post, CIA procjenjuje da bi Teheran mogao preživjeti između tri i četiri mjeseca prije nego što osjeti ozbiljnije posljedice po ekonomiju i vojni aparat.
Ova procjena dolazi u trenutku kada predsjednik Trump i njegovi saradnici javno predstavljaju rat protiv Irana kao gotovo završenu američku pobjedu. Trump je posljednjih sedmica više puta tvrdio da je iranska ekonomija na rubu kolapsa i da su njihove vojne sposobnosti gotovo uništene. Međutim, obavještajni izvještaji pokazuju znatno drugačiju sliku situacije na terenu.
Prema navodima američkih zvaničnika upoznatih s procjenom, Iran je uspio sačuvati približno 75 posto svojih mobilnih lansera projektila i oko 70 posto ukupnog projektilskog arsenala kojim je raspolagao prije početka rata. Također postoje indicije da su iranske snage uspjele obnoviti gotovo sva podzemna skladišta oružja koja su bila pogođena tokom američkih i izraelskih zračnih udara.
Obavještajni podaci ukazuju i na to da je Iran popravio određeni broj oštećenih raketa te završio sklapanje projektila koji su bili u proizvodnji kada je rat počeo. Takvi nalazi predstavljaju direktnu suprotnost Trumpovim tvrdnjama iz Ovalnog ureda da su iranski projektili “uglavnom desetkovani”.
“Njihovi projektili su svedeni na možda 18 ili 19 posto onoga što su nekad imali”, izjavio je Trump nedavno, pokušavajući uvjeriti američku javnost da je vojna kampanja dala željene rezultate.
Iran pokazuje otpornost uprkos sankcijama i blokadi
Dok Bijela kuća insistira na tome da sankcije i pomorska blokada svakodnevno nanose ogromnu štetu iranskoj ekonomiji, CIA smatra da je Teheran razvio niz mehanizama za ublažavanje posljedica međunarodnog pritiska.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da Iran zbog blokade i ekonomskih sankcija pod nazivom “Economic Fury” gubi oko pola milijarde dolara dnevno. Ipak, američke obavještajne službe procjenjuju da bi Iran mogao izdržati između 90 i 120 dana, pa čak i duže ukoliko uspije održati alternativne kanale trgovine i izvoza.
Jedan od ključnih razloga za takvu otpornost jeste način na koji Iran upravlja svojim energetskim resursima. Prema izvještaju, Teheran trenutno skladišti velike količine nafte u tankerima koji zbog blokade ne mogu normalno ploviti kroz Hormuški moreuz. Istovremeno, vlasti namjerno smanjuju proizvodnju na pojedinim naftnim poljima kako bi očuvale infrastrukturu i omogućile brzo povećanje izvoza kada se situacija stabilizuje.
Američki zvaničnici također vjeruju da Iran razmatra intenzivnije krijumčarenje nafte kopnenim i željezničkim rutama preko centralne Azije. Takvi alternativni pravci mogli bi poslužiti kao privremeni ekonomski oslonac i smanjiti efekte američke blokade.
Posebno je značajno što Iran, uprkos velikim gubicima među političkim i vojnim rukovodstvom, nije pokazao znakove unutrašnjeg raspada. Naprotiv, prema procjenama analitičara, režim i dalje zadržava sposobnost koordinacije vojnih operacija i održavanja kontrole unutar zemlje.
Hormuški moreuz ostaje ključna tačka sukoba
Od početka rata 28. februara, Hormuški moreuz postao je centralna tačka globalne energetske krize. Iran je uspio efektivno blokirati prolaz kroz jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih koridora za transport nafte, što je izazvalo ozbiljnu zabrinutost među međunarodnim tržištima i osiguravajućim kompanijama.
Iako Pakistan trenutno posreduje u komunikaciji između Washingtona i Teherana s ciljem pronalaska mogućeg mirovnog rješenja, vojni stručnjaci upozoravaju da opasnost od daljnje eskalacije ostaje veoma velika.
Posebnu prijetnju predstavljaju iranski dronovi, koji su relativno jeftini, lako prenosivi i jednostavni za proizvodnju. Stručnjaci smatraju da bi čak i jedan uspješan napad na tanker mogao izazvati ogromne poremećaje u globalnoj trgovini energentima.
“Dovoljno je da samo jedan dron pogodi brod i niko više neće željeti osiguravati naftne tankere”, upozorio je Danny Citrinowicz, istraživač izraelskog Instituta za studije nacionalne sigurnosti i bivši šef odjela za Iran u izraelskoj vojnoj obavještajnoj službi.
On smatra da iransko rukovodstvo trenutno ne osjeća pritisak koji bi ih natjerao na kapitulaciju. Prema njegovim riječima, postoji realna mogućnost da se rat, uprkos velikim američko-izraelskim vojnim operacijama, dugoročno pretvori u strateški neuspjeh za SAD.
Citrinowicz upozorava da bi Iran iz sukoba mogao izaći politički stabilniji nego prije rata, posebno ukoliko dođe do djelimičnog ukidanja sankcija i nastavka razvoja nuklearnog i raketnog programa.
“Ono što je počelo kao pokušaj rušenja režima i uništavanja njegovih vojnih kapaciteta moglo bi završiti tako da Iran zadrži većinu svojih projektila, nastavi obogaćivanje uranija i istovremeno dobije prostor za ekonomski oporavak”, zaključio je on.