“Duboka država” je pojam koji se koristi za opisivanje tajnih, neformalnih struktura unutar vladinog aparata koje djeluju nezavisno od izabranih vlasti. Ove strukture često uključuju elemente kao što su vojni, sigurnosni i pravosudni aparat, ali i različite interesne grupe, poslovne krugove i medije. Ideja je da ove snage, koje su često van vidokruga javnosti, imaju značajan uticaj na politiku i donošenje odluka, bez obzira na legalne ili demokratske procedure.
Duboka država u Bosni i Hercegovini
U kontekstu Bosne i Hercegovine, koncept “duboke države” može se interpretirati kroz prizmu političke, ekonomske i sigurnosne sfere, s naglaskom na uticaj različitih interesa koji često djeluju izvan okvira formalnih institucija.
Politička struktura: U BiH, nacionalističke stranke i njihovi lideri, poput Bakira Izetbegovića (SDA), Dragana Čovića (HDZ BiH) i Milorada Dodika (SNSD), često koriste političke veze kako bi očuvali svoju moć. Ove stranke su umrežene s različitim interesnim grupama i lokalnim oligarsima koji utiču na donošenje odluka. Također, postoje sumnje da su tajne službe, poput Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), igrale značajnu ulogu u oblikovanju političkih događaja, što doprinosi percepciji “duboke države”.
Ekonomija: U BiH, ekonomska moć je često koncentrirana u rukama nekolicine povezanih pojedinaca i kompanija. Korupcija, nepotizam i klijentelizam su rašireni, a mnoge odluke u vezi s javnim nabavkama i investicijama donose se na osnovu ličnih veza, a ne transparentnih procesa. Ova praksa omogućava “dubokoj državi” da održava kontrolu nad ekonomskim resursima.
Sigurnosne strukture: Policijske i vojne strukture u BiH također su podložne uticaju “duboke države”. Mnogi bivši vojnici i sigurnosni službenici povezuju se s političkim strankama i koriste svoje pozicije za ostvarivanje ličnih interesa. Ove veze mogu dovesti do zloupotrebe vlasti i zastrašivanja političkih protivnika.
Ko je u BiH ‘duboka država’?
Iako je teško precizno identificirati sve aktere “duboke države” u BiH, neki od ključnih igrača uključuju:
Političke stranke: Nacionalističke stranke (SDA, HDZ BiH, SNSD) koje često koriste etnički nacionalizam kako bi održale vlast i utjecaj.
Biznis elita: Oligarsi koji su bliski vlastima i imaju značajan utjecaj na ekonomske odluke, često kroz nepotizam i korupciju.
Sigurnosne agencije: Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA) i policijske strukture koje mogu djelovati van zakonskih okvira i biti korištene za političke obračune.
Mediji: Određeni mediji i novinari koji su povezani s političkim strankama i koriste se za širenje propagande ili manipulaciju javnim mnjenjem.
Ukratko, “duboka država” u Bosni i Hercegovini predstavlja složen splet političkih, ekonomskih i sigurnosnih struktura koje djeluju izvan formalnog okvira vlasti, a njen uticaj može imati ozbiljne posljedice na demokratski proces i razvoj društva. Potrebno je raditi na jačanju institucionalnih okvira, transparentnosti i odgovornosti kako bi se smanjio utjecaj “duboke države” i omogućio pravičniji i pravedniji sistem.
Šta Vi mislite, ko je ‘duboka država’ u Bosni i Hercegovini?