Kineski predsjednik Xi Jinping i njegov ruski kolega Vladimir Putin nastoje prikazati odnos pun prijateljstva i uzajamnog poštovanja. Tokom vojne parade povodom Dana pobjede na Crvenom trgu, Xi je zauzeo poziciju s desne strane Putina – mjesto koje simbolizira čvrstog saveznika.
Ranije toga dana, Xi je opisao vezu između Kine i Rusije kao “nepokolebljivu” i izjavio da bi dvije zemlje trebale biti “čelični prijatelji”. Ovo je 11. Xi-jeva posjeta Rusiji otkako je postao predsjednik 2013. godine, a s Putinom se sastao više od 40 puta. Putin je već najavio planove da posjeti Kinu na jesen, a dvojica lidera su čak u prošlosti razmijenili i rijetki javni zagrljaj.
Iza kulisa simbolike
No, iza ove pompe i simbolike, odnosi između Moskve i Pekinga su daleko kompleksniji. Mathieu Boulegue iz Centra za analizu evropske politike kaže:
“Vidimo puno razmjena između dvojice lidera i patriotskih prikaza zajedništva. Mogu biti saveznici u jednom segmentu, a konkurenti u drugom. Ova veza je puna performansa, ali prava suština je daleko važnija.”
Zaista, Xi Jinping hoda po vrlo tankoj liniji. Rusija je važan partner za Kinu, ali Putinova invazija na Ukrajinu učinila ga je međunarodnim parijom u velikom dijelu svijeta. Kina mora paziti da joj prijateljstvo s Moskvom ne zatvori vrata drugim potencijalnim partnerima – posebno u trenucima kada vodi ekonomski rat sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Evropa kao strateški izazov
Kina već mjesecima pokušava pridobiti evropske države, a kampanju je dodatno intenzivirala nakon dolaska Donalda Trumpa na vlast. Peking želi da se predstavi kao stabilan i pouzdan globalni partner, nasuprot sve nepredvidljivijem Washingtonu, piše BBC.
Neki znaci da ta diplomatska ofanziva daje rezultate pojavili su se početkom sedmice. Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije, i António Costa, predsjednik Evropskog vijeća, razmijenili su poruke sa predsjednikom Xijem i kineskim premijerom Lijem Qiangom povodom 50. godišnjice bilateralnih odnosa.
Ipak, glavna prepreka dubljoj saradnji ostaje kineski odnos s Moskvom. Peking nije osudio invaziju na Ukrajinu i uporno koristi termin “kriza” umjesto “rat”. Ako Xi stane preblizu Putinu, to bi moglo izazvati napetosti s Evropom – u trenutku kada se traže novi prijatelji.
Poruka za Trumpa i svijet
Xi također šalje i poruku Donaldu Trumpu. Njegovi prvi pokušaji da zaustavi rat u Ukrajini uključivali su isticanje ličnog odnosa s Putinom, što je potaklo spekulacije da Washington pokušava razdvojiti Moskvu i Peking.
Xi želi jasno pokazati da takav pokušaj neće uspjeti.
“Zajedno moramo osujetiti sve planove za narušavanje našeg prijateljstva i povjerenja,” napisao je Xi u autorskom tekstu za ruske medije.
Oba lidera su, također, kritikovala Trumpove planove o “Zlatnoj kupoli” – novom američkom raketnom štitu – tvrdeći da bi to destabiliziralo svijet i militariziralo svemir.
Putin i Xi žele predstaviti svoju verziju alternativnog svjetskog poretka, nasuprot, kako tvrde, hegemoniji SAD-a. Ipak, Xi dobro zna da Rusija više nije sila istog kalibra – ovo više nije partnerstvo ravnopravnih.
Kina – jači partner
Rat u Ukrajini oslabio je rusku ekonomiju, iscrpio njene vojne zalihe i umanjio geopolitički utjecaj. Zapadne sankcije učinile su Moskvu znatno ovisnijom o Pekingu. “Rusija sada više treba Kinu nego što Kina treba Rusiju,” rekao je Boulegue. “Moskva to mora prihvatiti.”
Putin se, simbolično, može osloniti na prijatelja dok zajedno gledaju defile tenkova. Mogu sarađivati kada im to odgovara.
Ali ispod osmijeha, rukovanja i povremenog zagrljaja, kriju se tenzije koje bi mogle izbiti na površinu u godinama koje dolaze.