Oštre kritike iz OHR-a: Zabrana ljiljana u RS-u suprotna državnim zakonima BiH
Vršilac dužnosti visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Louis J. Crishock u svom polugodišnjem izvještaju Ujedinjenim nacijama upozorio je na postupke vlasti Republike Srpske, posebno ističući da zabrana isticanja simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine nije u skladu s državnim zakonodavstvom.
U izvještaju je posebna pažnja posvećena izmjenama Krivičnog zakonika Republike Srpske, koje je Narodna skupština ovog entiteta usvojila 9. jula 2026. godine.
Navedenim izmjenama javno isticanje, promocija ili veličanje zastava i simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine proglašeni su krivičnim djelom, za koje su predviđene zatvorske kazne do tri godine, odnosno do pet godina ukoliko dođe do narušavanja javnog reda.
Crishock je upozorio da su ove odredbe u suprotnosti sa Zakonom o odbrani BiH, Zakonom o službi u Oružanim snagama BiH, kao i odlukom Predsjedništva BiH o obilježjima u Oružanim snagama.
O spornim zakonskim izmjenama trenutno odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
Upozorenja zbog veličanja ratnih zločinaca
U izvještaju se govori i o sve učestalijem veličanju osoba pravosnažno osuđenih za ratne zločine.
Crishock je posebno ukazao na reakcije pojedinih političkih zvaničnika nakon smrti Ratka Mladića, osuđenog na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici i drugih ratnih zločina.
U tom kontekstu spomenuta je i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, koja je, prema navodima izvještaja, pozitivno govorila o Mladićevoj ratnoj ulozi.
Istovremeno, zabilježeni su slučajevi pritisaka na bošnjačke političke predstavnike u Republici Srpskoj koji su javno podsjećali na Mladićeve presude.
Zabrinutost zbog međunacionalnih odnosa
Američki diplomata osvrnuo se i na pojavu murala posvećenih osuđenim ratnim zločincima u pojedinim dijelovima Republike Srpske i Hercegovine.
U izvještaju su navedeni i slučajevi oštećenja vjerskih objekata i nadgrobnih spomenika na području Travnika i Novog Travnika, što dodatno ukazuje na probleme u međunacionalnim odnosima.
Poseban dio dokumenta posvećen je političkim tenzijama u Mostaru, uključujući sporove oko zapošljavanja, zastupljenosti konstitutivnih naroda u javnim institucijama i funkcionisanja gradskih vlasti.
Crishockov izvještaj ukazuje na niz političkih i institucionalnih problema u Bosni i Hercegovini, uz posebno upozorenje da entitetski propisi moraju biti usklađeni s državnim zakonodavstvom.
Izvor: Istraga.ba