Cijene nafte nastavile su rasti u ponedjeljak, dok Izrael i Iran već četvrti dan uzastopno razmjenjuju raketne napade i prijete novim udarima, što je izazvalo strahove od dugotrajnog sukoba koji bi mogao ponovo potaknuti globalnu inflaciju.
Cijene zlata također su u porastu, približavajući se rekordnim nivoima jer investitori traže sigurnija ulaganja. Istovremeno, tržišta dionica bilježe mješovite rezultate zbog nade da sukob ipak neće eskalirati na cijeli Bliski istok.
Investitori s posebnom pažnjom prate i nadolazeće sastanke centralnih banaka, među kojima se ističu američki Federalni rezervni sistem i Banka Japana. Također se očekuju ključni pregovori s Washingtonom u vezi sa sprječavanjem uvođenja visokih carina koje zagovara Donald Trump.
Iznenadni izraelski napad u petak na iranske vojne i nuklearne objekte, u kojem su stradali visoki vojni komandanti i naučnici, uzrokovao je nagli skok cijena nafte za čak 13 posto u jednom trenutku, zbog straha od poremećaja u snabdijevanju iz tog regiona.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak rasta cijena mogao dodatno potaknuti inflaciju širom svijeta, čime bi se ugrozili napori vlada i centralnih banaka da je stave pod kontrolu, a ujedno bi se povećala zabrinutost za ionako oslabljene ekonomije.
„Više cijene energije mogu usporiti ekonomski rast i podići ukupnu inflaciju“, izjavio je Tony Sycamore, tržišni analitičar kompanije IG za France 24.
Prema njegovim riječima, iako bi centralne banke radije zanemarile privremeni skok cijena energije, njihova duža zadržavanja na visokom nivou mogla bi uticati na baznu inflaciju, jer će kompanije povećane troškove transporta i proizvodnje prenijeti na potrošače.
„To bi dodatno otežalo centralnim bankama snižavanje kamatnih stopa kako bi ublažile očekivano usporavanje rasta koje bi moglo uslijediti zbog novih carina predsjednika Trumpa. To je još jedan faktor koji će Federalne rezerve morati uzeti u obzir na sastanku ove sedmice prilikom donošenja odluka o monetarnoj politici“, zaključio je Sycamore.