Asocijacije za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini Azur Asocijacija , objavila je saopćenje za javnost u kojem se pojašnjava obaveza odgovornih za funkcionisanje sistema zaštite i spašavanja.
Poštovani,
najprije želimo izraziti svoju duboku sućut sa porodicama stradalih u posljednjim katastrofalnim bujičnim poplavama i odronima koji su pogodili našu zemlju.
Asocijacija za upravljanje rizicima u Bosni i Hercegovini – AZUR je nevladina organizacija koja od 2014. godine okuplja stručnu i akademsku zajednicu okupljenju oko UN Platforme za smanjenje rizika od katastrofa. AZUR je u suradnji sa Ravnateljstvom civilne zaštite Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske u potpunosti provelo projekt EU za bolju Civilnu zaštitu u BiH, po osnovu kojeg je naša zemlja primljena u punopravno članstvo Mehanizma Civilne Zaštite EU. Koliki je značaj tog projekta najbolje govore činjenice da je bio ovo ključni korak naše zemlje za dobijanje kandidatskog statusa, te da su naše spasilačke službe mogle biti angažirane u punim kapacitetima prilikom pružanja pomoći Turskoj nakon katastrofalnog zemljotresa, te Sloveniji nakon katastrofalnih poplava. Na žalost kroz Mehanizam Civilne Zaštite EU smo bili prinuđeni i da primimo pomoć prilikom katastrofe koja je prije nekoliko dana pogodila našu zemlju a najteže općine Jablanicu, Konjic, Kreševo, Kiseljak, Fojnicu i Visoko.
Sve ovo gore nabrojano daje nam za pravo da reagujemo na posljednja dešavanja i bez ulaženja u procjenjivanje bilo čije odgovornosti, damo svoje stručno mišljenje u cilju pravilnog informiranja javnosti i pomoći nadležnima na prevazilaženju krize. Svi nivoi vlasti u Bosni i Hercegovini, kao i lokalne zajednice, dužni su pravovremeno izraditi svoje procjene ugroženosti koje trebaju biti međusobno metodološki i informacijski usklađene. Procjene ugroženosti se baziraju na procjenjivanjima RIZIKA, njihovih uticaja na ljude, imovinu infrastrukturu, te kapaciteta službi odgovora zaduženih za prevenciju, spremnost i odgovor u kriznim situacijama.
Uredba o sadržaju i načinu izrade planova zaštite i spašavanja od prirodnih i drugih nepogoda i planova zaštite od požara (Službene novine FBiH, broj 8/11),definira sljedeće: ”Usvojena procjena ugroženosti podliježe obaveznoj analizi najmanje jednom godišnje, pri čemu se ocjenjuje potreba njenog ažuriranja i dogradnje, a ako su na području za koje je donesena procjena ugroženosti nastupile određene promjene koje bitno utiču na promjenu procijenjenog stanja, ažuriranje procjene ugroženosti vrši se odmah, nakon saznanja za nastupanje tih promjena.”
Dakle, svake godine nadležne službe pristupaju analizi procjena ugroženosti i u slučaju određenih promjena pristupa se njihovom detaljnom ažuriranju. Praksa ažuriranja je svakako ključna za efektivnu zaštitu građana, a posebno s obzirom na stalne dinamične promjene u životnom okruženju. Promjene koje možemo navesti kao ključne za obavezu analize i eventualnog ažuriranja su: ekološki i klimatski izazovi, demografske promjene, promjene u infrastrukturi, promjene lica zaduženih za rukovođenje i postupanje u provedbi mjera zaštite i spašavanja, urbanističke promjene zona i izgradnje novih objekata, pojave ekstremnih prirodnih nepogoda, uočeni dodatni rizici ili povećani kvantiteti postojećih rizika obuhvaćenih procjenom ugroženosti i slično. Ovakvih promjena gotovo uvijek ima, tako da se uvijek može pronaći nešto na osnovu čega se može pozivati da su bili obvezni izvršiti procjenu i eventualno ažuriranje.
Konkretno, kao jedan od argumenata može se navesti prirodna nepogoda – požari iz 2021. godine koji su utjecali na gubitak vegetacije koja povećava eroziju tla i destabilizaciju terena što može dovesti do pokretanja odrona i klizišta te ugroženosti okolnog stanovništva. Također, u razvoju ovih ugroza doprinose i nelegalna sječa šume i bespravna eksploatacija ruda i kamena. U slučaju bujičnih poplava i pratećih odrona koji su odnijele ljudske žrtve u Jablanici, Buturović polju itd., izvjesno je da imamo evidentne ekološke i geomorfološke promjene, a dale bi se razmotriti i infrastrukturne promjene i rizici. Dakle, jasno je da su postojali osnovi za ažuriranje planova zaštite i spašavanja prije poplava, jer ignorisanje ovih promjena je predstavljalo prijetnju sigurnosti građana.
Također, zbog promjena koje su se desile i koje će se tek desiti zbog posljednjih poplava, odrona i presijecanja infrastrukture, ažuriranje procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja je sada HITNO i neizbježno.
Svi oni koji su u javnoj upravi propustili da svojim radom ili ne činjenjem doprinesu povećanju rizika po ljude, imovinu i infrastrukturu trebaju da ponesu svoje breme odgovornosti.
ASOCIJACIJA ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA
prof. Muhamed Omerbegović, predsjednik