Arktik se zagrijava četiri puta brže od ostatka planete, a njegovo ubrzano topljenje ne samo da prijeti ekosistemima već i otvara pristup neprocjenjivim prirodnim resursima. Procjene govore da se čak 30 posto svjetskih zaliha neiskorištenog prirodnog plina nalazi upravo u ovom regionu. Sve više postaje jasno – Arktik je sljedeća geopolitička pozornica.
Kineski “Polarni put svile”
Iako geografski udaljena, Kina sve snažnije ulaže u arktičku infrastrukturu, zemljišta i pomorske projekte. Peking se naziva “bliskoarktičkom državom” i razvija projekt nazvan “Polarni put svile”, s ciljem stvaranja novih brodskih ruta koje skraćuju trgovinske pravce između Azije i Evrope. U fokusu su sirovine, strateški prolazi i globalni utjecaj.
Kirkenes, mali i zapušteni rudarski gradić na krajnjem sjeveru Norveške, mogao bi postati prva luka Evrope za kontejnere iz Azije. Lokalna vlast zagovara suradnju s Kinom, ali pod strogim uslovima. Norveška je već donijela zakon koji zabranjuje prodaju zemljišta ili kompanija ako bi to moglo ugroziti nacionalnu sigurnost.
Savezi i prijetnje: Rusija, Kina i NATO
Kako kineske ambicije nailaze na otpor na Zapadu, Peking sve više surađuje s Moskvom. Rusija, koja kontroliše polovinu arktičke obale, pozdravlja kineske investicije, a saradnja se proširuje i na vojnu sferu. Zajedničke patrole i vojne vježbe postaju sve učestalije.
Istovremeno, NATO pojačava svoju prisutnost na sjeveru, pogotovo nakon pristupanja Finske i Švedske, što dodatno pojačava napetosti u regiji.
Rizik od eskalacije
Dok klimatske promjene oblikuju novi izgled Arktika, geopolitički interesi velikih sila prijete da ovu osjetljivu regiju pretvore u novu tačku globalne nestabilnosti. Ulog je ogroman: energenti, strateški prolazi i prestiž – a sukob interesa sve očigledniji.