Na medijskoj sceni u Bosni i Hercegovini skoro svakodnevno se pojavljuju novi portali bez impresuma, odnosno bez jasno istaknute vlasničke i uredničke strukture, čiji su članci često podložni lažnim vijestima, neprovjerenim ili djelimično tačnim informacijama.
Prema informacijama nevladinih organizacija koje se bave analizom medijskog izvještavanja, ovakvi portali obično su stranački obojeni, često s ciljem diskreditacije pojedinih političkih subjekata ili neistomišljenika širenjem dezinformacije o njima. Značajan se broj njih pojavi pred izbore.
“Poznato je da izborna godina uvijek rezultira osnivanjem novih portala. Iza njih ponekad stoje i političke partije ili političari kao pojedinci, znajući da mogu portale bez jasno istaknutog vlasništva koristiti kao svoj kanal političke promocije i propagande. Portali bez impresuma predstavljaju problem i za vanjsku komunikaciju s takvim medijima, jer ne znate kao građanin ko vam se obraća, ko stoji iza objavljenih sadržaja, kome možete pisati ako ste nezadovoljni određenim sadržajima ili podnositi žalbe samoregulatornom tijelu, uključujući i sudske tužbe za klevetu ako su narušena vaša prava i ugled”, govori nam Borka Rudić, generalna sekretarka Udruženja BH novinari.
Kako kaže, postojanje portala bez informacija o vlasništvu, uredniku, redakaciji je problematično i u okviru finansiranja takvih medija, suzbijanja medijskog klijentelizma i korištenja “sivog novca” za finansiranje produkcije vijesti, izvještaja, komentara, itd..
“Dakle, profesionalno je potpuno upitno da li se takvi portali mogu smatrati medijem u klasičnom smislu, budući da je javni ugled i transparentnost prema građanima sastavni dio medijske etike i poštenog rada. Očito, vlasnicima portala bez impresuma nije cilj pošten, odgovoran i transparentan rad u interesu javnosti”, kaže Rudić.
Dodaje i da u Bosni i Hercegovini ne postoji ni jedan zakon koji pravno obavezuje medije za isticanje impresuma. No, smatra kako nisu samo zakonske i represivne mjere uvjet za etično postupanje vlasnika medija, posebno urednika i novinara.
“Postoji nešto što se zove moralna odgovornost ili kodeks novinarske etike. Osim toga, isticanje impresuma je obaveza urednika medija regulirana članom 22. Kodeksa za štampu i online medije u BiH u kojem se (moralno) obavezuju štampani i online mediji na transparentnost, što uključuje objavu adrese i drugih kontakt podataka samog medija kao i imena izdavača i urednika sa brojem telefona i mail adresom. Prema tome, postoje etičke obaveze, ne mora baš sve pisati u zakonu”, rekla je Rudić u izjavi za Smartinfo.ba.
BH novinari, kao udruženje novinara i drugih medijskih djelatnika, nema mnogo alata za poticanje transparentnosti i javne odgovornosti u smislu vlasništva i objave impresuma.
“Ono što primjenjujemo, kao dio internih moralnih načela i odluka, jeste da ne primamo u članstvo novinare i urednike koji rade u portalima bez imepresuma. Isto tako, bili smo dio konzorcija koji je radio na izradi Nacrta Zakona o transparentnosti vlasništva u medija i stalno vodimo zagovaračke kampanje i pritisak na javnu vlast da usvoji taj zakon koji je u ladicama Ministarstva prometa i komunikacija još od decembra 2018. godine”, proučila je Rudić.
Nedostatak medijske pismenosti
Nedostatak medijske pismenosti jedan je od glavnih faktora koji doprinosi širenju portala bez impresuma. Prof. dr. Dragana Trninić s Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci pojašnjava da medijska pismenost podrazumijeva kritički pristup medijskom sadržaju, znanje o medijskim industrijama, zakonima, profesionalnosti i vlasničkoj strukturi medija.
“Medijska pismenost potrebna je svima koji koriste bilo koju vrstu medija kako bi mogli na najbolji način iskoristiti sve dobrobiti medija, upravljati informacijama i sadržajem, zaštiti se od potencijalno manipulativnog sadržaja i, konačno, učestvovati u svakodnevnom životu uz pomoć medija”, kaže Trninić.
Da bismo razlikovali pouzdane vijesti od lažnih, prvo trebamo postaviti pitanja: ko je kreirao i ko stoji iza poruke?
“Kada govorimo o portalima, prvo što moramo znati pri provjeri informacije je ko je vlasnik portala, ko su urednici i novinari te ko i kako finansira portal. U tome nam pomaže impresum. Ukoliko ga portal nema, ne možemo biti sigurni da su informacije i sadržaj koji dijeli pouzdani i provjereni”, objašnjava Trninić.
Kako dodaje, to je prva naznaka da trebamo biti oprezni s informacijama iz takvih izvora jer “ne znamo ko stoji iza njih i s kojim ciljevima”. Kada portal ima impresum, Trninić savjetuje provjeru izvora unutar sadržaja, sagovornika, postojanja najmanje tri izvora, i eventualnih političkih ili ideoloških stavova.
“Dok u štampanim i elektronskim medijima vijesti prolaze određene nivoe verifikacije, analize sadržaja, uredničke kontrole, velika količina internetskih informacija nije podložna takvoj provjeri. Internet portali sa štampanim izdanjima primjenjuju iste uredničke procedure kao i one u štampanom obliku, ali one predstavljaju samo mali dio informacija dostupnih na internetu”, kaže ona.
Koje su posljedice?
Profesorica komunikologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Zarfa Hrnjić-Kuduzović kaže da su posljedice pojave portala bez impressuma ozbiljne i dugoročne. Kako kaže, anonimni portali šire maliciozne informacije, dezinformacije i lažne vijesti, obmanjujući i zbunjujući građane.
“Takvi sadržaji su često popularniji od istinitih informacija. Zbog preopterećenosti online prostora malicioznim i lažnim sadržajima, građanima je teško razlikovati istinite vijesti od dezinformacija. Povjerenje u vijesti opada, a informacijska apatija raste. Paradoksalno, uprkos lakoj dostupnosti velike količine informacija, informisanost građana opada”, govori nam dr. sc. Hrnjić-Kuduzović.
Ko je odgovoran?
Odgovornost koju su ranije imali proizvođači informacija i izdavači (mediji), sada je prešla na medijske potrošače, odnosno publiku, objašnjava prof. dr. Dragana Trninić. Anonimni portali najčešće šire dezinformacije, privlačeći pažnju i povećavajući profit ili služeći političkim interesima.
“Postojanje impresuma na portalima trebalo bi da bude obavezno, što bi se moglo riješiti zakonskim i podzakonskim aktima, a za nepostojanje impresuma odgovoran je vlasnik portala. Minimum koji svaki portal treba da ispuni kao akter i pružalac informacija u javnoj sferi jeste impresum. Korisnici imaju pravo da znaju od koga informacije dolaze”, istakla je Trninić.
Neophodno sistemsko rješenje
Naše sagovornice slažu se da je nužno uvesti sistemska rješenja i promijeniti zakonski okvir kako bi se spriječilo širenje portala bez impresuma.
“Jedino dugoročno rješenje je usvajanje zakona o transparentnosti vlasništva nad medijima. Evropski standardi podrazumijevaju objavljivanje imena svih (su)vlasnika čiji je udio u vlasništvu veći od 5%. Transparentno vlasništvo podrazumijeva poznatu vlasničku strukturu, izvore prihoda, impresum. To je preduslov za utvrđivanje odgovornosti kod objavljivanja nezakonitih i neetičnih sadržaja te zaštitu autorskih prava”, pojašnjava Hrnjić-Kuduzović te dodaje da je usvajanje tog zakona je preduslov za sistemsko i dugoročno uređivanje “haotičnog online prostora u BiH”.
Također, Trninić smatra da je neophodno sistemsko djelovanje vladinog, civilnog i privatnog sektora kako bi se stvorila održiva platforma za kontinuiran razvoj medijske pismenosti. Dodaje i da medijska agenda treba da promoviše medijsku pismenost i aktivno uključivanje publike u edukaciju, što pomaže vraćanju vjerodostojnosti medija.
“Medijski edukovana publika može direktno uticati na kvalitet sadržaja u medijima tako što će birati kvalitetan sadržaj i time doprinijeti većoj vjerodostojnosti medija. Kada publika prestane koristiti anonimne portale, oni će prestati da postoje”, zaključuje prof. dr. Dragana Trninić.
Nazire li se rješenje?
Posljednjim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt, između ostalog, spominje se i način zakonskog regulisanja ovakvih portala. Iz OHR-a za Smartinfo.ba potvrdili su da se relevantne odredbe Izbornog zakona BiH odnose se na sve online medije koji objavljuju sadržaj u vezi s predizbornom kampanjom u Bosni i Hercegovini.
Pored toga, ovim izmjenama Izbornog zakona BiH i pratećim Pravilnikom o medijskom predstavljanju i javnom oglašavanju političkih subjekata u izbornom periodu, koji je donijela Centralna izborna komisija (CIK) BiH, propisano je da online mediji, ukoliko namjeravaju izvještavati o izbornoj kampanji, moraju osigurati javne i transparentne informacije o svom vlasništvu i pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti.
Između ostalog, njime je utvrđena dužnost online medija koji izvještavaju o izbornoj kampanji da javno objave podatke o vlasničkoj strukturi, adresu, telefon, e-mail te kontakt osobe za žalbe. Upravo su ovi principi sadržani i u etičkom Kodeksu Vijeća za štampu i online medije u BiH, koje je nadležno za monitoring u smislu poštivanja pravila među online medijima.
Ovim korakom je, smatra Hrnjić-Kuduzović, postignut značajan pomak.
“Takođe, CIK je sada ovlašten da provode postupak utvrđivanja odgovornosti političkih subjekata za iznošenje lažnih informacija u medijima, što uključuje i internetske portale i društvene mreže. Ovdje je odgovornost prvenstveno na političkim subjektima kao korisnicima medijskog prostora, a ne na novinarima ili medijima kao posrednicima u prenošenju poruka”, rekla je dr. sc. Zarfa Hrnjić-Kuduzović za naš portal.
Kodeks za štampane i online medije BiH
Zbog nedostatka Zakona o transparentnosti vlasništva u medijima u BiH, koji još nikad nije usvojen uprkos obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i preporukama iz Izvještaja o BiH EU, gdje je navedeno da BiH treba 2024. godini usvojiti zakone o transparentnosti vlasništva nad medijima i kriterije za javno oglašavanje, na online medije se primjenjuju odredbe Kodeksa za štampane i online medije BiH, čiju primjenu nadgleda Vijeće za štampu i online medije u Bosni i Hercegovini.
“Prema rezultatima istraživanja ‘Mapiranje web portala’ iz 2021. koji su dostupni na web stranici Vijeća, u Bosni i Hercegovini, od 615 portala obuhvaćenih istraživanjem, 270 ili 44% nije imalo impresum. S obzirom na vremenski odmak i dinamiku pojave i nestanka web portala, nameće se potreba kontinuiranog monitoringa te uređivanja oblasti internet portala kroz uspostavljanje jedinstvenog registra”, naveli su iz Vijeća za štampu i online medije u BiH u svom odgovoru na upit Smartinfa.
Kako kažu, Vijeće kontinuirano podiže svijest i ohrabruje korisnike da prijave medije bez impresuma, a Žalbena komisija donosi odluke o kršenju člana 22 – Transparentnost, uz preporuku da se informacije s takvih portala prihvataju s rezervom.
Iz Vijeća za štampu i online medije ističu da je broj izrečenih kazni za portale bez impresuma nedovoljan u odnosu na njihovu veliku prisutnost. U razotkrivanju ovakvih slučajeva značajno im pomažu prijave građana, zbog čega su još jednom iskoristili priliku te uputili poziv svim građanima i političkim subjektima da prijave portale koji nemaju impresum.
