Cristian Schmidt, Visoki predstavnik za BiH, posegnuo je za mehanizmom bonskih ovlasti i još jednom nametnuo zakonska rješenja zbog izostanka djelovanja domaćih političkih predstavnika u vlasti. Sada je Šmit odlučio, kako kaže, napraviti ugovor sa građanima Bosne i Hercegovine i zaštiti njihov glas na izborima. Analizirali smo na šta se odnose i šta konkretno znače nametnute izmjene Izbornbog zakona Bosne i Hercegovine.
U obraćanju javnosti, Schmidt je između ostalog kazao da, cilj ovih izmjena jeste prvenstveno da se onemogući oduzimanje šanse građanima BiH da budu dio Evropske unije. Zato je nametnuo ‘set intergiteta’ Izbornog zakona BiH sa čijom primjenom će se krenuti već od lokalnih izbora koji se očekuju ove godine.
”Sada dajemo šansu ljudima i ulazimo u ugovor sa ljudima u BiH, to je moja dužnost jer moramo da uspostavimo demokratski okvir. Građanima poručujem da izađu i glasaju i da ne dozvole da im iko blokira budućnost.” – kazao je Schmidt navodeći razloge zbog kojih se odlučio na ovaj potez.
Na službenoj web stranici OHR-a objavljen je Paket za poboljšanje izbornog procesa
Bližimo se još jednim izborima, a vlasti u Bosni i Hercegovini nisu adresirale brojne probleme, sumnje i nedoumice iz prethodnih izbornih ciklusa, kao i goleme neusklađenosti s međunarodnim demokratskim standardima na koje već 15 godina ukazuju međunarodni partneri.
Stoga je visoki predstavnik prepoznao potrebu intervenirati, imajući u vidu nesposobnost ili nespremnost domaćih vlasti da isprave teške nedostatke u izbornom procesu. Birači u BiH moraju imati ravnopravnu priliku sudjelovati u izborima i moraju biti sigurni da je njihov glas adekvatno prebrojan i ispoštovan u kasnijem formiranju vlasti. Izborne krađe moraju biti sustavno spriječene.
S ovim ciljem, a nakon brojnih konzultacija s međunarodnim partnerima, domaćim institucijama, političkim predstavnicima i nevladinim organizacijama, visoki je predstavnik donio paket mjera za poboljšanje integriteta izbornoga procesa u BiH.
Ovaj paket pokriva veliki broj oblasti i detalji se mogu naći na web stranici OHR-a. U najkraćem, ove se izmjene odnose na sljedeće oblasti:
- Poboljšanje integriteta i nadzora pri glasovanju i prebrojavanju glasova, uključujući i veću sigurnost pri rukovanju izbornim materijalima prije i nakon glasovanja, te profesionalizaciju biračkih odbora.
- Veća transparentnost pri registraciji birača, pogotovo kada su u pitanju osobe koje glasuju u odsustvu i izbjeglice, ali i provjere ispravnosti registra birača.
- Transparentnije i sigurnije odvijanje izbora od početka do kraja, što podrazumijeva, između ostalog, i elektronsku identifikaciju birača, videonadzor, kao i elektronsko prebrojavanje glasova.
- Jasnije zaštite ljudskih i građanskih prava prije, za vrijeme i poslije izbora, uključujući i preciznije procedure za rješavanje žalbi i sankcioniranje, te poboljšanje rodne ravnopravnosti.
- Sprječavanje manipulacije birača, između ostalog i strožijim mjerama protiv prijevremene političke promocije i lažnih vijesti, uz veću transparentnost kada je u pitanju financiranje kampanja i medija.
- Nesmetana provedba izbora s pravovremenim osiguranjem sredstava za provedbu izbora i boljim definiranjem ovlasti, integriteta i neovisnosti Središnjega izbornog
Imajući u vidu opseg ovoga paketa, ali i kratko vrijeme prije sljedećih izbora, predviđeno je da se ove mjere uvode postupno na odabranim pilot-područjima na Općinskim izborima 2024., kako bi se testirala i omogućila široka primjena za Opće izbore 2026.
Zabrana kandidovanja presuđenim ratnim zločincima
U izmjenama Izbornog zakona BiH posebna stavka se odnosi na zabranu kandidovanja na izborima svima koji su osuđeni za ratne zločine te oni mogu obavljati bilo koju funkciju.
“Nijedna osoba koju je bilo koji međunarodni ili domaći sud osudio za zločin genocida, zločine protiv čovječnosti ili ratne zločine ne može se kandidirati na izborima niti obnašati bilo koju izbornu, imenovanu ili drugu dužnost.” – pojasnio je u obraćanju Šmit.
To znači da je potrebno osigurati minimalne standarde integriteta javnih službenika u zemlji u kojoj je povjerenje javnosti u institucije krhko i dodatno narušeno kada osobe osuđene za zločine genocida, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine mogu biti imenovane ili izabrane u te institucije i imajući na umu činjenicu da je to posebno važno za žrtve i za pomirenje koje je od iznimne važnosti za svaki istinski napredak društva u cjelini, uzimajući u obzir izvještaj posebnog izvjestitelja UN-a o promicanju istine od 18. jula 2022. godine.
Kritike od domaćih političara ali i iz EU
Kada je riječ o kritikama, zanimljivo je kako je Šmit tokom objavljivanja izmjena Izbornog zakona kazao da će biti kritičara i spomenuo je Milorada Dodika.
”Znam da će biti dosta krtičara i ne samo od Milorada Dodika, on je u pravu kada kaže da to trebaju uraditi izabrani domaći zvaničnici pa upućujem poziv svima, ovo nije Šmitov zakon već zakon birača u BiH.” – kazao je Šmit.
Naravno, prvi su se oglasili iz entiteta Republika Srpska. u Dejtonskom sporazumu piše da Republika Srpska ima pravo da ima svoj Izborni zakon – jedna je od reakcija dok se istovremeno, što je već ranije najavljeno, obzanio plan da će RS donijeti svoj Izborni zakon i provoditi izbore u ovom entitetu.
Reakcija je stigla i iz EU, nezadovoljni nametanjem rješenja, EU posebno kritično ocjenjuje trenutak u kojem se odluka donosi ako se u paralelan kontekst dovede nedavno zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora. Međutim, činjenica jeste da se domaći političari a posebno struje SNSD i HDZ BiH protive zaštiti i integritetu izbornog procesa. Nije teško pronaći uporišta za razloge protiv. Naime, upravo su izbori odnosno proces brojanja glasova sporna tačka demokratskog sistema Bosne i Hercegovine. Svake izbore slušamo i čitamo analize, kako domaćih nevladinih i nestranačkih organizacija tako i kritike koje dolaze iz međunarodne zajednice pa i EU, koja tobože sada nije zadovoljna ovim rješenjima.
Nejasno je potpuno zbog čega je EU ovako reagovala budući da je Kristijan Šmit, tokom obraćanja javnosti kazao da je odluka o nametanju izmjena Izbornog zakona donesena nakon opsežnih i dugotrajnih konsultacija sa međunarodnim partnerima.
U svakom slučaju, reakcije će se svakako nizati, politički odnosi zatezati i ‘teške riječi’ i pokušaji postupaka povlačiti ali jedno je sigurno, ovakvim rješenjima najveću korist imaju građani Bosne i Hercegovine i to je jedino važno.
