Ustavni sud Bosne i Hercegovine donio je odluku u slučaju Denisa Prcića, osnivača Američkog univerziteta u BiH, odbivši njegovu apelaciju na produžene mjere zabrane koje su mu izrečene od strane Suda BiH.
Ova presuda uslijedila je nakon što je Prcić, uhapšen 18. juna 2021. godine u sklopu istrage „Diploma“, podnio žalbu zbog produžavanja mjera zabrane.
Ustavni sud je, u obrazloženju svoje odluke, naglasio da nije došlo do povrede Prcićevih prava, te da su mjere zabrane bile proporcionalne i opravdane u kontekstu zakonskih ciljeva. „Mjera zabrane nije bila neproporcionalna u okolnostima konkretnog predmeta“, stoji u odluci suda, čime je potvrđeno da su mjere bile u skladu sa zakonom, u cilju nastavka istrage i zaštite interesa pravde.
Prcić je, podsjećamo, osumnjičen za izdavanje krivotvorenih diploma Osmanu Mehmedagiću, bivšem direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH, te Amini Pekić, uposlenici Ministarstva vanjskih poslova BiH. Sumnja se da je Prcić omogućio Mehmedagiću, tadašnjem šefu OSA-e, da nezakonito stekne diplomu, koju je kasnije pokušao iskoristiti u političkom okruženju, tvrdeći da je riječ o tajnom dokumentu. Istraga je također utvrdila da Mehmedagić nikada nije bio student Američkog univerziteta, a njegov ime naknadno je dopisano na spisak studenata, što je izazvalo sumnju u čitav postupak.
Iako se Prcić žalio na rješenja Suda BiH, Ustavni sud BiH nije našao osnove za poništavanje mjera zabrane, naglašavajući da je postupak bio u skladu sa zakonom i da je Sud BiH imao legitiman cilj u cilju daljeg postupka istrage. Ova odluka odražava princip neophodnosti zaštite pravde i odgovornosti za ozbiljna krivična djela, a potvrđuje i značaj poštovanja zakonskih procedura u našim institucijama.
Odluka Ustavnog suda dolazi u trenutku kada su u BiH i dalje prisutni problemi s korupcijom, a slučaj Prcića samo je jedan od mnogih koji su pod svjetlom reflektora. Zakonodavni okvir omogućava da se osumnjičeni ljudi privode pravdi, ali i postavljaju zakonske mjere koje im omogućuju da se brane sa slobode. Istovremeno, reakcije na političko djelovanje i utjecaj „velikih imena“ ostaju važna tema za diskusiju u javnosti.