migrantiFoto: Fethi Belaid/AFP

Eksperti UN-a optužili su tuniske sigurnosne vlasti za teška kršenja ljudskih prava. Može li Tunis zadržati status sigurne zemlje za migrante koji se vraćaju? Prema ekspertima UN-a, kršenja ljudskih prava počinjena nad migrantima u Tunisu mogu se opisati samo kao “šokantna”, izvještava Deutsche Welle.

U nedavno objavljenom izvještaju navodi se da su tuniske vlasti izvršile “opasne manevre prilikom presretanja migranata, izbjeglica i tražitelja azila na moru”. U izvještaju se spominju i epizode fizičkog nasilja, uključujući premlaćivanje, prijetnje upotrebom vatrenog oružja, uklanjanje motora i goriva i prevrtanje čamaca.

U izvještaju, objavljenom 14. oktobra, navodi se da je između januara i jula 189 ljudi, uključujući djecu, izgubilo živote dok su prešli Sredozemno more. Dok je 265 navodno umrlo tokom operacija presretanja na moru.

Devedeset pet osoba je prijavljeno kao nestalo, u nekim slučajevima “žrtve prisilnog nestanka ili djela koja su jednaka prisilnom nestanku”, navodi se u izvještaju. Migranti iz subsaharskih zemalja izloženi su povećanom nivou nasilja, prema UN-u.

“Zgroženi smo prijavljenim nasiljem i prekomjernom upotrebom sile tokom ovih transfera”, rekli su stručnjaci UN-a.

Kada se nađu na tlu Tunisa, migranti, izbjeglice i tražitelji azila, uključujući djecu i trudnice, navodno se dovode u pustinjske oblasti. I to one koje graniče s Alžirom i Libijom, a na njih pucaju graničari ako pokušaju da se vrate.

U izvještaju se također navodi da su humanitarne organizacije bile opstruirane u svom radu. Deklaraciju su potpisali specijalni izvjestioci UN-a za trgovinu ljudima, rasizam i prava migranata, kao i nekoliko advokata za ljudska prava.

Ove nezavisne stručnjake je naručilo Vijeće UN-a za ljudska prava, ali ne govore u ime samih Ujedinjenih naroda. Dok tuniske vlasti još nisu odgovorile na zahtjev DW za komentar, tuniska vlada je u prošlosti više puta odbacila takve optužbe. Ipak, aktivisti za ljudska prava redovno su naglašavali maltretiranje migranata u Tunisu.

Saied se obračunava sa migrantima

S obzirom na ove “ozbiljne optužbe”, stručnjaci su kritizirali činjenicu da se Tunis još uvijek smatra sigurnom zemljom porijekla od strane zemalja EU.

Odnos zemlje prema migrantima postao je znatno oštriji pod vladom predsjednika Kaisa Saieda. Kritičari kažu da je Saied vladao na sve autoritarniji način od prvog dolaska na vlast 2019. godine.

2021. je započeo osvajanje vlasti, suzbijajući opozicione stranke i nezavisne medije. To je kulminiralo njegovim nedavnim ponovnim izborom ranije ovog mjeseca. Sam Saied je u više navrata iznosio nepoštovanje prema migrantima.

Migranti u Tunisu potvrdili su navode stručnjaka UN-a

Izbjeglica iz Burkine Faso rekao je za DW da je, kada se njegova grupa približila tuniskoj obali u svom čamcu, brod kojim su upravljale sigurnosne vlasti napravio opasno uske krugove oko njih.

Izbjeglica je zamolila DW da ne objavljuje njegovo ime iz straha od odmazde. “Kasnije u izbjegličkom kampu policija nam je uzela mobitele i hranu. Policija je čak oduzela ćebad i uništila nam smještaj”.

Sličnu priču izvijestio je još jedan migrant iz Gvineje, koji je također želio ostati anoniman. Njegova grupa je više puta napadana, rekao je za DW. “Upali su u naš smještaj, ukrali nam mobitele, novac, sve”, rekao je.

Sporazum o migraciji između EU i Tunisa ‘doprinosi kršenju ljudskih prava’

Evropska unija pozvala je Tunis da provede istragu o postupanju prema migrantima, poziv na koji do sada nije odgovoreno.

EU i Tunis dogovorili su pakt o migraciji u julu 2023., koji pruža sveobuhvatnu pomoć EU za Tunis, kao i 105 miliona eura za zaštitu granica. Ta sredstva idu prema obalskoj straži i plaćaju repatrijaciju migranata u njihove zemlje porijekla.

“Tunis je dalje primao italijansku i evropsku pomoć za 2024. i 2025. u obliku troškova opreme i goriva za operacije na otvorenom moru”, rekao je Romdhane Ben Amor. Ben Amor je aktivista za ljudska prava iz Tuniskog foruma za ekonomska i socijalna prava. Dodao je da je cilj tuniskih vlasti smanjiti priliv migranata i pokazati svoju privrženost paktu EU-Tunis.

Organizacije za ljudska prava su dugo bile žestoko kritične prema saradnji između EU, odnosno pojedinih država članica EU, i Tunisa kada je u pitanju migracija.

“Tekuća suradnja između Europske unije, država članica EU i Tunisa na kontroli migracija doprinosi kršenju ljudskih prava. Ona uključuje oslanjanje na mogućnost iskrcavanja ljudi spašenih ili presretnutih na moru u Tunisu. Slično prethodnoj saradnji s Libijom“, kaže se u nedavnom saopštenju koje su potpisale brojne humanitarne organizacije, uključujući Amnesty International i Human Rights Watch.

“Uprkos dokumentovanim kršenjima ljudskih prava od strane tuniskih vlasti, EU i njene države članice pojačale su podršku administraciji Kaisa Saieda.”

EU poziva na nezavisnu posmatračku misiju

Migranti u Tunisu također pate od drugih problematičnih metoda kontrole migracija, rekao je Romdhane Ben Amor za DW.

“Od avgusta 2023. Tunis je pribjegao i drugim rješenjima kao što je deportacija migranata kada se vrate morem na granice s Libijom i Alžirom”, rekao je.

Neimenovani glasnogovornik Evropske komisije odgovorio je na te optužbe krajem septembra. “Kao partner Tunisa, očekujemo da će ovi slučajevi biti pravilno istraženi”, rekao je portparol za internetsku novinsku kuću Euractiv.

Prema riječima portparola, EU planira da uspostavi nezavisnu posmatračku misiju u Tunisu. Ostaje da se vidi da li će tuniska vlada pristati na ovo.