Povodom katastrofe i prirodne nesreće koja je zadesila Bosnu i Hercegovinu, doc.dr. Edin Garaplija, predsjednik tehničkog komiteta TC59 za bezbjednost i zaštitu pri Institutu za standarde BiH i generalni savjetnik INZA Group napisao je saopćenje za javnost, koje prenosimo u nastavku.
“Dozvolite da najprije u svoje lično ime i u ime institucija koje predstavljam izrazimo naše iskreno saučešće porodicama stradalih, a hrabrim spasiocima poželimo da u najkraćem roku spasu preživjele i unesrećene, pazeći i na svoje živote i zdravlje, navodi se u saopćenju.
Ne želimo u ovim teškim trenucima javno prozivati odgovorne, ali će uskoro i to biti neophodno kako bi se stalo u kraj nekim pojavama. Prije svega moramo se osvrnuti na dosadašnje (ne)naučene lekcije:
Katastrofalne bujične poplave su još jednom pogodile prostor Bosne i Hercegovine. Ovaj put jače nego prethodnih godina. Deset godina poslije katastrofalnih poplava koje su u maju 2014. pogodile centralni i sjeverni dio zemlje, te gradove Maglaj, Doboj i Šamac, ovaj put su pogođeni centralni i južni dijelovi zemlje, te gradovi Jablanica, Kiseljak, Kreševo.
Štete su opet ogromne ali ono što je važnije od toga je to da su se desile i ponovne ljudske žrtve. Prve prognoze govore o dvadesetak nestalih, a strahuje se da bi konačni bilans mogao biti još gori. Nažalost nismo puno naučili u posljednjih desetak godina.
Prije 3 godine smo primljeni u Mehanizam civilne zaštite EU nakon uspješno provedenog projekta “EU za bolju civilnu zaštitu BiH” u koje su se državne i entitetske strukture više od dvije godine opremale i obučavale za preventivno i operativno djelovanje u prirodnim i drugim nesrećama.
Projekat je po ocjenama međunarodne zajednice i domaćih institucija uspio. BiH je primljena u Mehanizam a država je dobila kandidatski status. Međutim, benefiti projekta se nisu prenijeli na sve lokalne zajednice, jer više od dvije trećine istih kasne sa implementacijom preventivnih i operativnih mjera obavezujućih za sve nivoe vlasti u skladu sa smjernicama i standardima EU Mehanizma civilne zaštite.
Naime, nakon što su bivši rukovodioci sigurnosti i civilne zaštite optuženi a neki i presuđeni, sistem prevencije od prirodnih i drugih nesreća se počeo svjesno urušavati. Godinama se ne ažuriraju procjene ugroženosti i planovi spašavanja, ne koriste se digitalni resursi Mehanizma CZ, a specijalistička obuka se gotovo i ne provodi.
Odgovorni za saobraćajnu i energetsku infrastrukturu nikada nisu mapirali kritične tačke iz svoje nadležnosti. Umjesto u prevenciju i investicije, stotine miliona su potrošeni u javnoj potrošnji. U sve pore nadležnih institucija na svim nivoima uvukla se tenderska mafija.
Etnonacionalisti su od javnih dobara izgradili svoje privatne organizacije i paraobavještajne mreže, zloupotrebljavajući resurse institucija u koje su EU poreski obveznici investirali ogromna sredstva. Na rukovodna mjesta se i dalje postavljaju stranački kadrovi prema podobnosti a ne prema sposobnosti. Još jednom se pokazalo da je najkritičnija infrastruktura u BiH njeno etnonacionalno društveno-političko uređenje.
Pozivam sve odgovorne institucije i pojedince da bez obzira na politička razilaženja pruže svoj maksimum u akcijama spašavanja i pomoći nastradalom stanovništvu. Također, pozivam sve odgovorne da nakon završetka akcija spašavanja, HITNO i bez odlaganja, zajedno sa specijaliziranim ustanovama, pristupe ažuriranju procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja u okviru svojih nadležnosti.
Također od nadležnih očekujemo, da bez odlaganja, u proces izgradnje prevencije i jačanja sistema otpornosti uključe akademsku zajednicu i naučnoistraživačke organizacije koje su učestvovale u projektu EU za bolju civilnu zaštitu u BiH, kako bi se nastavio započeti proces te ubuduće smanjili rizici po ljudske živote, infrastrukturu i imovinu građana”, stoji u saopćenju.