Stanovnici Balkanskog poluostrva zasigurno će dugo pamtiti 21. juni 2024. godine – dan kada je uobičajeni život paralizovao višesatni nestanak struje koji je zadesio cijelo područje Bosne i Hercegovine te Dalmacije, kao i dobar dio Albanije i Crne Gore. Uzroci se i dalje utvrđuju, a šteta se još uvijek zbraja. Prema prvim rezultatima, posljedice su velike.
Nakon ogromnog kraha struje, Evropska mreža operatora prenosnog sistema za električnu energiju (ENTSO-E), Agencija Evropske unije za saradnju energetskih regulatora (ACER) i regulatori i operatori prenosnog sistema (TSO) u regionu održali su prvi sastanak njihovog zajedničkog stručnog panela, objavio je Balkans Green Energy News.
Kako je navedeno u saopštenju, oni će detaljno istražiti osnovne uzroke incidenta i dati preporuke u konačnom izvještaju. Za početak, ENTSO-E je preliminarno izložio slijed događaja.
Šta se zapravo desilo?
Kako navodi ENTSO-E, kaskadni nestanak struje 21. juna uslijedio je usljed prekida do kojeg je došlo na dva nadzemna voda u razmaku od 13 minuta.
Neposredno prije incidenta, pogođeno područje uvozilo je oko dva GW iz susjednih zemalja i izvozilo 417 MW u Italiju kroz podmorski kabal visokonaponske jednosmjerne struje (HVDC) Monita, koji se nalazi između Crne Gore i Italije.
Dva iznenadna iskakanja nadzemnih dalekovoda desila su se u 12:09 i 12:22. Napon je poslije drugog poremećaja počeo padati u široj oblasti i pojačao tok.
Taj incident aktivirao je uređaje za zaštitu i linije su prekinute, što je dovelo do izdvajanja pogođenog kraja iz elektroenergetskog sistema Kontinentalne Evrope. Zahvaćeno područje je i dalje doživljavalo pad napona, kao i pad frekvencije, zbog čega je došlo do potpunog nestanka struje.
Prvi slom bio u Crnoj Gori
U 12:09 sati došlo je do kvara na 400 kV dalekovodu Ribarevine – Podgorica 2 (Crna Gora) zbog kratkog spoja. Time je povećano opterećenje nekoliko drugih vodova, bez stvaranja preopterećenja mreže, niti problema napona ili frekvencije.
Nakon toga, u 12:22, također 400 kV dalekovod Zemblak – Kardia, koji se nalazi između Albanije i Grčke, prekinut je zbog kratkog spoja.
Sve to rezultiralo je prekoračenjima u opterećenju i voltaži, dok je napon u jugoistočnom dijelu kontinentalne Evrope brzo opao.
Dvije minute kasnije, tačnije u 12:24 po srednjoevropskom vremenu, dalekovodi su “poispadali” jedan za drugim. Naponi su i dalje padali na nulu, dok su se linije razdvajanja vratile u normalu, objasnio je ENTSO-E u svom preliminarnom izvještaju.
Mreža 400 kV obnovljena je za manje od tri sata, a napajanje lokalnog opterećenja ubrzo je obnovljeno, dodaje se u preliminarnom izvještaju.
Značajan gubitak za Elektroprivredu BiH
Posljedice višesatnog nestanka struje velike su i negativne. Posebno je pogođen ekonomski sektor, a velike gubitke tog dana zabilježila je i Elektroprivreda Bosne i Hercegovine (EP BiH). Prema prvim procjenama, ukupan trošak EP BiH usljed višesatnog nestanka električne energije 21. juna iznosio je 650.000 KM.
To se može zaključiti iz odgovora na pitanja Admira Čavalića, zastupnika Stranke za BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a koje mu je ovo javno preduzeće dostavilo, prenosi Klix.ba.
“EP BiH je ranije, prije nastalog raspada sistema BiH, zaključila transakcije za kupovinu struje za 21. juni u količini od 1.990 megavat sati (MWh), kao i transakcije prodaje u količini od 1.428 MWh”, ukazali su.
Kako dalje pojašnjavaju, ovakve pozicije u trgovini rezultat su stalnih aktivnosti koje se provode u cilju optimizacije proizvodnog portfolija i stvaranja ekonomskih benefita za EP BiH.
Napomenuli su da su, usljed očekivanog sporog ulaska termoelektrana u pogon, nakon “raspada sistema Bosne i Hercegovine” bili u značajnom deficitu s energijom. Tvrde i da su veoma brzo osigurali napajanje kupaca, za čije su potrebe istakli da su taj dan bile značajno veće od proizvodnje struje u hidroelektranama.
S obzirom na to da su bili ugroženi interkonektivni kapaciteti za trgovinu električnom energijom, nije realizovana kupovina energije za uravnoteženje proizvodnje i potrošnje te se čekao povratak proizvodnje u termoelektranama, pojasnili su.
“Učinjeni su pokušaji za kupovinu energije, ali su dobijene veoma skromne količine sa snagom do 20 MW, za period od nekoliko sati, što je bilo nedovoljno, i sa cijenama u rasponu od 500 eura po MWh do 1.000 eura po MWh, koje nisu prihvaćene“, ukazali su iz Elektroprivrede Bosne i Hercegovine.
Na pitanje zastupnika Čavalića koliki su iznosi preliminarne procjene troškova EP BiH usljed raspada sistema, odgovorili su:
“Zbog nastalog raspada sistema, najveći troškovi su prouzrokovani kod termoelektrana, kao i zbog prouzročenih debalansa. Ponovo su pokrenuta dva termobloka od 100 MW u Kaknju i jedan termoblok od 200 MW u Tuzli. Za njihovo pokretanje može se napraviti procjena troškova ulaska u pogon od skoro 150.000 KM (troškovi tečnog goriva za potpalu kotlova).”
Dodali su da, iako Nezavisni operator sistema (NOS) u Bosni i Hercegovini još nije izvršio obračun troškova debalansa, može se napraviti procjena troškova debalansa od najmanje 500.000 KM.
Kada se sve sagleda, prema prvim procjenama, ukupan trošak EP BiH usljed višesatnog nestanka struje 21. juna iznosio je 650.000 KM.
Potrošnja struje konstantno raste
Treba napomenuti da se ovih dana kompletan Balkan suočava s toplotnim talasom koji doseže svoj vrhunac, zbog čega je pojačana potrošnja električne energije. Međutim, iz Elektroprivrede BiH uvjeravaju građane da je elektroenergetski sistem EP BiH stabilan i pod punom kontrolom.
Da potrošnja struje raste iz dana u dan, najbolje se može iz tabele i grafikona koji je objavio Raport.ba.
I dok potrošnja električne energije konstantno raste, infrastruktura elektroenergetskog sistema na Balkanu sve više pokazuje poteškoće s kojima se suočava. Nedavni veliki nestanak struje nadležnima bi mogao poslužiti kao motiv, ali i upozorenje da su temeljne reforme i modernizacija infrastrukture nužne, i to u što skorijem periodu, kako bi se smanjio rizik od mogućnosti pojave istih ili sličnih incidenata.
