Vrelo Bosne pod pritiskom: Šta pijemo i kakvu vodu ostavljamo budućim generacijama?
Vrelo Bosne decenijama je bilo jedno od mjesta na kojima su građani Sarajeva mogli uživati u čistoj i pitkoj vodi. Danas upozorenja o mikrobiološkoj neispravnosti vode otvaraju ozbiljna pitanja o stanju izvorišta i zaštiti ovog prirodnog područja.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, u uzorku vode kod Vrela Bosne utvrđeno je prisustvo koliformnih bakterija, zbog čega voda nije zdravstveno ispravna za konzumaciju.
Građani koji su upoznati s informacijama o zagađenju ne kriju razočaranje.
„Odnekud dolazi, razočaran sam.“
„Grehota je staviti znak ‘zabranjeno za piće’.“
„Dolazile su inspekcije. Šta su ustanovili, ko zna…“
Bjelašnica i gradnja ponovo u fokusu
Pitanje zaštite Vrela Bosne povezano je i s aktivnostima na područjima koja hidrološki i ekološki utiču na njegovo slivno područje.
Zastupnik Damir Nikšić upozorava da se o zakonskim rješenjima koja bi inspekcijama omogućila efikasnije uklanjanje objekata bez odgovarajuće dokumentacije još raspravlja.
„Po zakonu su gore na Bjelašnici zabranili jednu štalu za konje. Kao, konji zagađuju i to odlazi u Vrelo Bosne. Znači, zabranili su štalu, a dozvolili su tolike zgrade, toliko naselje“, kazao je Nikšić.
Iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo navode da trenutno nema evidentiranih antropogenih pritisaka koji bi značajno ugrozili ekosistem i izvorište unutar zaštićenog područja.
Ipak, upozoravaju da aktivnosti izvan granica zaštićenog područja mogu imati posredan utjecaj na stanje izvorišta, posebno na područjima koja hidrološki pripadaju slivu Vrela Bosne.
Direktor ustanove Asad Jelešković ističe da se dugoročna zaštita ovog područja ne može posmatrati samo kroz postojeće granice zaštićenog prostora, već je potreban širi i integrisan pristup zaštiti prirodnih vrijednosti.
Struka upozorava na dugoročne posljedice
Uz klimatske promjene, visoke temperature i sve veći pritisak na prirodne resurse, stručnjaci upozoravaju da neodgovorno upravljanje vodnim područjima može ostaviti ozbiljne posljedice.
Aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT Azra Berbić smatra da problem predstavlja i nedovoljna kontrola nelegalne gradnje i ispuštanja otpadnih voda.
„Svjedočimo bjesomučnoj eksploataciji i ispuštanju fekalija i drugih voda. Ne vidimo nikakve reperkusije i kazne. Čak vidimo kako se sistem ponaša, jeste da podstiče ljude da nelegalno grade jer su kazne male ili nikakve“, kazala je Berbić.
Profesor Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Samir Đug upozorava da bi promjene u režimu vodozaštitnih zona mogle imati ozbiljne posljedice po izvorišta pitke vode.
„Doći će do kontaminacije izvorišta podzemne vode, smanjit će se količina vode za piće“, upozorava Đug.
Ko štiti izvorišta?
Dok se na jednoj strani razvijaju građevinski projekti i šire naselja, na drugoj ostaje pitanje zaštite izvorišta koja predstavljaju jedan od najvažnijih prirodnih resursa.
Voda koja je generacijama bila simbol prirodnog bogatstva Vrela Bosne danas je predmet upozorenja i zabrane za piće.
Ostaje otvoreno pitanje ko će snositi odgovornost ukoliko zagađenje postane trajno i hoće li nadležni na vrijeme zaštititi izvorišta od posljedica nelegalne gradnje, otpadnih voda i drugih pritisaka.
Jer pitanje Vrela Bosne nije samo pitanje današnjeg kvaliteta vode. To je pitanje kakvu ćemo vodu ostaviti generacijama koje dolaze.