Viši privredni sud u Banjoj Luci donio je drugostepenu presudu u korist BHRT-a u sporu protiv RTRS, čime je okončan još jedan važan pravni korak u dugogodišnjem finansijskom neslaganju između dva javna emitera. Prema ovoj presudi, RTRS je obavezan da isplati BHRT-u iznos od 5,4 miliona konvertibilnih maraka, zajedno s pripadajućim troškovima postupka.
Iz BHRT-a su naglasili da se njihova žalba u ovom predmetu odnosila isključivo na troškove postupka, dok je osnovna obaveza RTRS-a za isplatu glavnog duga već bila utvrđena prvostepenom presudom. Sud je sada dodatno precizirao da RTRS mora snositi i troškove postupka koji prelaze iznos od 35 hiljada KM. Ova odluka predstavlja značajnu pravnu pobjedu za BHRT, koji već godinama pokušava naplatiti sredstva koja smatra svojim zakonskim pravom.
Spor oko RTV takse
U središtu ovog pravnog spora nalazi se raspodjela sredstava prikupljenih putem RTV takse, koja predstavlja ključni izvor finansiranja javnih emitera u Bosni i Hercegovini. BHRT tvrdi da mu, prema važećim zakonima i ranijim sudskim odlukama, pripada 50 posto ukupno prikupljenih sredstava. Ovu interpretaciju potvrdio je i Vrhovni sud Republike Srpske, koji je ranije razmatrao slične pravne argumente.
RTRS je, s druge strane, osporavao način raspodjele i visinu obaveza, što je dovelo do višegodišnjih sudskih postupaka između ove dvije institucije. Dug RTRS-a prema BHRT-u, prema dostupnim podacima, premašuje 100 miliona konvertibilnih maraka, što dodatno ukazuje na ozbiljnost finansijskog spora i njegov utjecaj na funkcionisanje javnog RTV sistema u zemlji.
Ovaj konkretni slučaj odnosi se na raniju tužbu BHRT-a kojom je tražena naplata duga većeg od 10 miliona KM. Iako trenutna presuda obuhvata dio tog iznosa, ona ima širi značaj jer potvrđuje pravni osnov na kojem BHRT zasniva svoje potraživanje.
Mogući izvršni postupak
Prema važećim procedurama, RTRS ima rok od 30 dana da ispuni obaveze utvrđene presudom. Ukoliko se to ne desi, BHRT ima pravo pokrenuti izvršni postupak kako bi prisilno naplatio dug. Takav razvoj događaja mogao bi dodatno opteretiti odnose između javnih emitera, ali i otvoriti nova pitanja o održivosti postojećeg modela finansiranja.
Ova presuda dolazi u trenutku kada se sve češće raspravlja o reformi javnog RTV sistema u Bosni i Hercegovini. Dugotrajni sporovi, nagomilani dugovi i neusklađeni modeli raspodjele prihoda ukazuju na potrebu za sistemskim rješenjem koje bi osiguralo stabilno i transparentno finansiranje svih javnih emitera.
U konačnici, odluka suda predstavlja važan presedan koji bi mogao utjecati i na buduće slučajeve slične prirode, ali i na odnose unutar javnog medijskog prostora u zemlji. Ishod ovog procesa pažljivo će pratiti i druge institucije, kao i šira javnost, s obzirom na njegov potencijalni dugoročni značaj.