Knjiga „Traktat o Bosni i Hercegovini – država, identitet i vizija budućnosti“, autora Almira Badnjevića, predstavljena je večeras u sarajevskoj Vijećnici, okupljajući brojne akademske i javne ličnosti. Ovo djelo bavi se ključnim pitanjima opstanka Bosne i Hercegovine kao zajedničke države njenih naroda, njenog identiteta, ali i odgovornosti sadašnjih generacija prema budućnosti.
U knjizi se Bosna i Hercegovina opisuje kao zajednička kuća u kojoj narodi nisu birali jedni druge, već ih je historija postavila pod isti krov. Autor kroz simboliku kuće oslikava složenost društva, njegove lomove i izazove, ali i naglašava činjenicu da ta kuća nikada nije potpuno srušena. Njena snaga, kako se ističe, nije počivala na dominaciji ili ideologijama, već na svakodnevnim gestama solidarnosti – dijeljenju hljeba, pomoći komšiji i spremnosti na razumijevanje.
Poruke o odgovornosti i zajedništvu
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt na promociji je istakao da knjiga nudi širu perspektivu od uobičajenih političkih analiza. Umjesto fokusiranja isključivo na institucionalne nedostatke, autor poziva na razmatranje identiteta, odgovornosti i uloge građana u oblikovanju budućnosti.
Schmidt je naglasio kako je posebno zanimljivo što autor, iako snažno vezan za digitalizaciju i savremene tehnologije, istovremeno naglašava važnost dijaloga među ljudima. Izrazio je vjeru u građane Bosne i Hercegovine i nadu da će budućnost donijeti bolje odluke i stabilnije društvo. Također je poručio da će knjiga predstavljati značajan doprinos javnom diskursu i potaknuti nove razgovore.
Akademik Kasim Trnka ukazao je na širinu tema koje knjiga obuhvata, naglašavajući da je centralni motiv očuvanje državnosti i vladavine prava. Autor analizira historijske, geografske i društvene aspekte Bosne i Hercegovine, opisujući njene gradove, rijeke, planine i kulturne simbole poput stećaka. Trnka je posebno izdvojio autorov stil, koji je istovremeno analitičan i poetičan, ističući da prikazi stećaka nadilaze njihovu funkciju nadgrobnih spomenika i postaju simboli života.
Vizija budućnosti i uloga novih generacija
Badnjević u knjizi jasno poručuje da Bosna i Hercegovina može opstati samo kao zajednički prostor u kojem nijedan narod nema ekskluzivno pravo vlasništva. Naglašava da društvo jača onda kada se ljudi prepoznaju kao komšije, dok podjele i neprijateljstva vode ka razaranju zajedničkog prostora.
Poseban fokus stavljen je na ulogu Bošnjaka, koji se opisuju kao stub države – ne kroz privilegije, već kroz odgovornost za izgradnju partnerstva i sigurnosti za sve građane. Autor ovu ideju proširuje i na buduće generacije, ističući da Bosna i Hercegovina nije jedinstvena po jednom identitetu, već po mnoštvu različitosti.
Djeca, kako se navodi, trebaju učiti da su razlike bogatstvo, a ne prijetnja. Mostovi se ističu kao simbol povezivanja i života, dok zidovi predstavljaju zatvaranje i stagnaciju. Završna poruka knjige naglašava da je Bosna i Hercegovina zajednički dom svih njenih naroda, te da je očuvanje države odgovornost koja se prenosi s generacije na generaciju – kroz istinu, znanje i međusobno povjerenje.
Autor knjige, Almir Badnjević, rođen je 1986. godine u Bosanskoj Krupi. Doktorirao je 2015. godine na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Univerziteta u Zagrebu, a danas djeluje kao redovni profesor u oblastima bioinženjeringa, elektrotehnike i informatike, uz bogat naučni opus od više od 200 radova.
Na promociji su govorili i recenzenti i gosti Cvija Jurković i Izet Rađo, dodatno ističući značaj ovog djela za savremeno razumijevanje Bosne i Hercegovine i njene budućnosti.