Zima koja je pred nama mogla bi biti jedna od najtežih u posljednjoj deceniji, barem kada je riječ o kućnim budžetima. Poskupljenja grijanja, električne energije, goriva i osnovnih životnih namirnica prijete da potpuno iscrpe već osiromašene građane. Dok političari raspravljaju o budžetima i koalicijama, stvarni život običnih ljudi sve se više pretvara u borbu za finansijski opstanak.
Računi za grijanje u većini gradova već su najavljeni s povećanjima, od 10 pa do 30 posto, zavisno od energenta. Građani koji se griju na pelet i drva suočavaju se s još žešćim udarima – cijene su rasle tokom cijele godine, a zalihe su sve teže dostupne. Mnogi su primorani prelaziti na alternativne izvore grijanja, što nosi dodatne troškove i rizike.
Električna energija, iako formalno nije drastično poskupjela, indirektno utiče na sve drugo. Proizvođači i prevoznici prebacuju svoje troškove na krajnje korisnike, pa tako cijene hrane, prevoza i usluga rastu kontinuirano. Građani svaki mjesec primjećuju razliku u potrošačkoj korpi, iako plate uglavnom ostaju iste ili rastu minimalno.
Poseban udar dolazi od poskupljenja goriva. Svako povećanje cijene litra odmah se osjeti na cijenama dostave, taksi usluga, hrane i građevinskog materijala. To pokreće lančanu reakciju inflacije, koja najviše pogađa one s najnižim primanjima — penzionere, samohrane roditelje i porodice sa skromnim budžetom.
U takvoj situaciji, sve više ljudi odustaje od grijanja punim kapacitetom, kupuju najjeftinije energente ili ograničavaju potrošnju struje. Neki stručnjaci upozoravaju da bi siromaštvo moglo izazvati i zdravstvene posljedice, jer hladne kuće i slaba ishrana često dovode do respiratornih i hroničnih bolesti.
Državne mjere, kada se pojave, obično su kratkoročne i nedovoljno ciljane. Jednokratne pomoći ili subvencije mogu ublažiti problem na kratko, ali ne rješavaju suštinu — stalni rast cijena i stagnacija primanja. Ekonomisti već duže vrijeme upozoravaju da nedostaje sistemska strategija koja bi zaštitila najugroženije i stabilizovala cijene energenata.
Jedno je sigurno: građani ulaze u još jednu zimu s puno neizvjesnosti i straha od novih računa. Ako se trendovi nastave, BiH bi mogla ući u period energetskog siromaštva kakav do sada nije zabilježen.