Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije Bosne i Hercegovine (ESV FBiH) Safudin Čengić izjavio je danas u Sarajevu da građani ne mogu očekivati značajno povećanje minimalne plaće u 2026. godini, uprkos sve većim pritiscima javnosti i sindikata. Kako je naglasio, ekonomski pokazatelji, nivo proizvodnje i stanje na tržištu ne daju dovoljno prostora za veliko povećanje minimalca.
Čengić je najavio da će Ekonomsko-socijalno vijeće 26. novembra održati sjednicu na kojoj će jedna od glavnih tačaka biti upravo razmatranje mogućnosti povećanja minimalne plate za narednu godinu. Na sjednici bi, prema njegovim riječima, trebale biti predstavljene analize, prijedlozi i potencijalna rješenja koja mogu dovesti do realnog, ali održivog rasta primanja radnika.
Bez rasta proizvodnje – nema ni rasta plaća
Predsjednik ESV-a je naglasio ključni problem: rast plata ne može se dešavati nezavisno od rasta ekonomije.
„Bez povećanja proizvodnje, izvoza i ukupne poslovne aktivnosti, ne možemo očekivati da povećanje minimalne plate bude značajno. Da bismo povećali plate, moramo stvoriti novu vrijednost, a ona dolazi isključivo kroz rad, konkurentne proizvode i izvoz“, istakao je Čengić.
Dodao je da se u Federaciji BiH već duže vrijeme raspravlja o minimalnoj plati, ali da još uvijek ne postoji zakonsko rješenje koje bi sistemski uredilo ovu oblast. Trenutno se minimalna plata određuje kroz odluke Vlade FBiH, što dodatno komplikuje planiranje i dugoročno finansijsko upravljanje u privredi.
Snažan pritisak sindikata, ali poslodavci upozoravaju na rizike
Sindikalne organizacije već mjesecima zahtijevaju znatnije povećanje minimalca, tvrdeći da radnici više ne mogu preživjeti sa sadašnjim iznosima, s obzirom na rast cijena hrane, energije, lijekova i svih osnovnih životnih potrepština.
Sa druge strane, dio poslodavaca smatra da bi naglo povećanje minimalne plate ugrozilo poslovanje mnogih malih i srednjih firmi, posebno u sektorima kao što su trgovina, ugostiteljstvo i prerađivačka industrija. Povećanje troškova rada, upozoravaju, moglo bi dovesti do otpuštanja radnika, smanjenja investicija ili gašenja određenih biznisa.
Čengić je istakao da će ESV pokušati naći balans između ovih suprotstavljenih zahtjeva.
Šta dalje?
Prema najavama, ESV bi na predstojećoj sjednici mogao razmatrati modele postepenog povećanja minimalne plaće, uključujući:
- usklađivanje minimalca s rastom produktivnosti,
- reformu sistema doprinosa i rasterećenje privrede,
- mogućnost subvencija za najugroženije sektore,
- dugoročno zakonsko uređenje minimalne plaće na nivou FBiH.
Ekonomisti poručuju da je za ozbiljniji pomak potrebno ubrzati reforme, privući investicije, podići produktivnost i modernizirati privredu, jer se samo tako može osigurati održiv rast plata.
Iako mnogi radnici očekuju veća primanja, trenutne ekonomske procjene ne ostavljaju prostor za optimizam. Kako Čengić zaključuje, minimalac će vjerovatno rasti, ali ne značajno, sve dok i sama ekonomija ne bude rasla bržim tempom.