U Sudu Bosne i Hercegovine jutros je nastavljen proces protiv Osmana Mehmedagića Osmice, bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), kojeg Tužilaštvo BiH tereti za zloupotrebu položaja u aferi poznatoj kao Diploma. Prema navodima optužnice, Mehmedagić je bez odgovarajuće visoke stručne spreme godinama obavljao dužnost direktora OSA-e, čime je, kako se tvrdi, prouzrokovana šteta budžetu države u iznosu od oko 300.000 KM.
Na današnjoj sjednici, kojoj je prisustvovao i sam optuženi sa svojim advokatima Senkom Nožicom i Nerminom Mulalićem, saslušani su novi svjedoci Tužilaštva.
Saslušani Kožul i Nović
Pred sudskim vijećem pojavili su se tadašnji zamjenici Komisije za nadzor nad radom OSA-e, Predrag Kožul iz HDZ-a BiH i Sredoje Nović iz SNSD-a. Njihovi iskazi odnosili su se na period 2019–2020. godine, kada je u javnosti otvoreno pitanje validnosti Mehmedagićeve diplome.
Kožul je potvrdio da je prisustvovao sjednici Komisije na kojoj je razgovarano o poništenju diplome Osmice. Kako je rekao, Komisija je trebala razmotriti dokumentaciju i izvršiti uvid u Mehmedagićevu stručnu spremu, ali to na kraju nije bilo moguće jer je njegov personalni dosje bio označen stepenom tajnosti. Dodao je da sam nikada nije vidio diplomu, niti mu je bila predočena.
Na pitanje tužiteljice Sanite Imamović kako je Komisija mogla donijeti zaključak da Mehmedagić ima potrebnu stručnu spremu ako nije izvršen uvid u dokumente, Kožul je kazao da se toga ne može sjetiti.
Sredoje Nović je u početku svjedočenje započeo prilično oštro, pitajući zašto je uopće pozvan. Međutim, nakon što mu je predočen raniji iskaz dat Tužilaštvu, priznao je da su potpisi na dokumentima njegovi. On je naglasio da Komisija za nadzor nikada nije imala nadležnost da utvrđuje validnost diploma, jer je to u nadležnosti drugih institucija, poput Vijeća ministara ili suda.
Iskaz bivše dekanese
Kao svjedokinja je saslušana i Hajrija Sijerčić-Čolić, bivša dekanesa Pravnog fakulteta u Sarajevu. Ona je kazala da poznaje Mehmedagića kao javnu ličnost, te da mu je predavala procesno-krivično pravo još 2000. godine. Potvrdila je da su u periodu od 2019. Fakultetu stizali zahtjevi vezani za njegovu diplomu – najprije od Kantonalne inspekcije Sarajevo, a zatim i od Tužilaštva BiH.
Mehmedagić je, prema njenim riječima, tražio potvrdu ekvivalencije diplome i zvanja diplomiranog pravnika. Međutim, komisija Pravnog fakulteta, koja je razmatrala zahtjev, utvrdila je da nedostaje određeni broj položenih ispita i da nije dostignut potrebni broj od 240 ECTS bodova. Zbog toga je zahtjev odbijen, a konačnu odluku potvrdilo je i Nastavno vijeće Pravnog fakulteta.