Posljednjih dana Crnu Goru prekrivaju gusti slojevi dima, dok se vatrogasne ekipe, uz pomoć vojske i dobrovoljaca, danonoćno bore protiv brojnih požara koji su zahvatili različite dijelove zemlje. Vatra, potpomognuta visokim temperaturama, sušom i vjetrom, progutala je velike površine šuma i livada, ostavljajući iza sebe spaljenu zemlju i razoreni biljni i životinjski svijet.
Procjene stručnjaka govore da će se uništene šume oporavljati više od pola vijeka, a da su ekološke posljedice dalekosežne. Gusti dim ne ugrožava samo ljude u neposrednoj blizini požara, već se širi kilometrima dalje, noseći sa sobom štetne čestice koje zagađuju zrak i mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Prema upozorenju organizacije Montenegro Space Research, dim može ostaviti i trajne posljedice na plodnost zemljišta, smanjujući njegovu sposobnost da se obnovi i ponovo bude pogodno za poljoprivredu.
Ipak, stručnjaci poručuju da se situacija u budućnosti može značajno poboljšati ako se na vrijeme uloži u modernu tehnologiju i naučna rješenja. Iz Montenegro Space Research naglašavaju da su satelitski snimci danas ključan alat u borbi protiv požara, jer omogućavaju otkrivanje vatri gotovo u realnom vremenu. Time se smanjuje vrijeme reakcije, a intervencije postaju brže i efikasnije.
Organizacija je javnosti dostavila nekoliko satelitskih snimaka na kojima se jasno vide užarena područja pogođena požarima. U saradnji s Ministarstvom unutrašnjih poslova i Vojskom Crne Gore, koriste podatke sa evropskog Sentinel satelitskog sistema, kao i iz američkog NASA FIRMS programa, koji prate toplinske anomalije i iz svemira prikupljaju precizne podatke o širenju požara.
Crna Gora je već u procesu lansiranja svog prvog naučnog satelita, koji će predstavljati važan iskorak u domaćem istraživanju i prikupljanju podataka iz svemira. Međutim, iz organizacije upozoravaju da je neophodno planirati i lansiranje narednog satelita koji bi imao širu primjenu, uključujući regionalnu saradnju sa susjednim zemljama. Takav satelit mogao bi u realnom vremenu detektovati požare i precizno identifikovati njihovo porijeklo, što bi pomoglo i u prevenciji i u utvrđivanju odgovornosti.
Stručnjaci podsjećaju da klimatske promjene i rast prosječnih temperatura povećavaju rizik od ovakvih katastrofa, te da su ulaganja u prevenciju i brzu detekciju požara daleko manja od šteta koje ovakvi događaji ostavljaju. Ako se moderni sistemi nadzora i satelitska tehnologija uvedu u svakodnevnu praksu, Crna Gora bi mogla postati mnogo otpornija na prirodne katastrofe koje prijete njenim šumama, poljoprivredi i biodiverzitetu.
Snimke pogledajte ispod:
https://www.instagram.com/p/DNQhXMVIU_h/?igsh=YTVnNTdwYzBwY3o=
Prenosi Avaz