Najava, a potom i otkazivanje Konferencije evropskih rabina u Sarajevu izazvalo brojne reakcije, a sada sve više izlazi na vidjelo i politička pozadina ovog, kako ga mnogi opisuju, unaprijed režiranog skandala.
O samoj Konferenciji — njenom sadržaju, ciljevima i temama — javnost praktično nije imala nikakve informacije. Ipak, političku dimenziju ovom događaju prvi je dao federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić (NiP), koji je već na samu najavu reagirao krajnje oštro, zahtijevajući, kako se činilo, da se ideja o takvom skupu protjera iz Sarajeva, često nazivanim „evropskim Jerusalimom“.
Probni balon?
Neslužbene informacije govore da je cijela priča oko Konferencije zapravo bila svojevrsni probni balon — čiji bi krah poslužio za stvaranje negativne slike o Sarajevu i Bošnjacima u očima evropske i svjetske javnosti.
Jakob Finci je za Raport izjavio da je riječ trebala biti isključivo o vjerskom skupu. Ipak, nakon Delićeve reakcije, organizatori su Konferenciju otkazali, a političke reakcije nisu izostale.
Dodik i Čović iskoristili priliku
U razmaku od svega pola sata, oglasili su se Milorad Dodik i Dragan Čović — obojica u sličnom tonu, iako je Dodik bio oštriji i otvorenije optužio Sarajevo za vjersku netrpeljivost.
Dodik je na mreži X (bivši Twitter) poručio da je „Sarajevo zatvorilo vrata evropskim rabinima“, tvrdeći da grad sve više pokazuje „ono što je pokušavao da sakrije“ — da je, po njegovim riječima, muslimanski grad netolerantan prema Jevrejima i Izraelu.
Čović je išao istim smjerom, nazvavši cijeli slučaj „antisemitskim postupkom pojedinih sarajevskih vlasti“ i naglasio da „antisemitizmu i diskriminaciji nema mjesta u Bosni i Hercegovini“.
Dio šireg narativa
Ovakve poruke Dodika, Čovića i njihovih političkih struktura uklapaju se u višegodišnji narativ koji SNSD i HDZ BiH nastoje plasirati međunarodnoj javnosti — da je Sarajevo navodno „zaštitnik Hamasa“ i da su Bošnjaci skloni radikalizmu. O tome su Dodik i Željka Cvijanović više puta govorili na međunarodnim forumima, a Cvijanović je u jednom od svojih „non papera“ čak tvrdila da se u Sarajevu „vijore zastave Hamasa“.
Slične teze u Evropskom parlamentu promoviše i eurozastupnica HDZ-a, Željana Zovko.
Ko je upao u zamku?
Otvoreno je pitanje kako će na sve ovo reagovati probošnjačka i probosanska politika, s obzirom na to da su, očito, nepromišljene i ishitrene reakcije pojedinih zvaničnika — vjerovatno s ciljem sakupljanja jeftinih političkih poena — omogućile da se čitava priča iskoristi protiv Sarajeva i Bosne i Hercegovine.
Posljedice ovog poteza već su vidljive — dodatna reputacijska šteta za glavni grad, ali i za zemlju koja se i bez ovoga bori s narušenim međunarodnim imidžom.