U Sremskim Karlovcima je 3. augusta 2025. godine obilježen takozvani Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe tokom hrvatske vojne operacije “Oluja” iz 1995. godine. Centralni govornik na ovom događaju bio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je, osim što je govorio o žrtvama i prognanima, iskoristio priliku da se osvrne i na bosanskohercegovački entitet Republiku Srpsku (RS), kao i na nedavno potvrđenu presudu predsjedniku RS-a, Miloradu Dodiku, pred Sudom Bosne i Hercegovine.
Vučić je u svom govoru podsjetio na događaje iz prošlosti, ističući kako je, prema njegovim riječima, Srbija kroz decenije bila izložena nepravdi i međunarodnom pritisku. „Uvijek su nam govorili – ne brinite, sve će biti u redu. I za Krajinu, i za Kosovo, i za RS. A onda su priznali nezavisnost Kosova, podržali ‘Oluju’, progonili predsjednike RS i uvijek zahtijevali samo jedno – da Srbija šuti i trpi“, rekao je Vučić.
Posebno se osvrnuo na sudbine prvih predsjednika RS-a, uključujući Radovana Karadžića i Biljanu Plavšić, te sada Milorada Dodika. Karadžić trenutno izdržava doživotnu kaznu u Haagu zbog genocida i najtežih ratnih zločina počinjenih tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, dok je Biljana Plavšić odslužila kaznu od 11 godina zatvora. Vučić je te slučajeve naveo kao primjere, ističući kako međunarodna zajednica, prema njegovom mišljenju, koristi dvostruke standarde.
Vučić je izjavio da će dok je on na čelu Srbije RS imati podršku. „Garantujem u ime RS i u svoje lično ime, bar dok sam predsjednik Srbije, bit će i živjet će RS i ništa joj nećete moći svi zajedno“, poručio je Vučić, direktno se miješajući u unutrašnja pitanja i pravosudne odluke u Bosni i Hercegovini. Dodao je i kako „nijedna nova Oluja neće uspjeti“, ističući da Srbija više neće dozvoliti ugrožavanje „slobode srpskog naroda“.
Prema podacima Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, tokom operacije “Oluja” poginulo je 677 Srba, dok je Državno odvjetništvo Hrvatske za krivična djela ubistava, pljačke i paljevine osudilo oko 2.380 osoba. Međutim, srbijanski izvori, poput Dokumentaciono-informacionog centra “Veritas”, navode znatno veće brojke – oko 2.000 ubijenih, među kojima je 65% civila, uglavnom starijih osoba, dok je prognano oko 250.000 Srba.
Ovaj događaj Srbija i RS zajednički obilježavaju od 2015. godine, a Vučićev govor još jednom je pokazao da se ovakve komemoracije, osim sjećanja na žrtve, koriste i za političke poruke koje dodatno komplikuju odnose u regionu. Vučićeva retorika, obilježena historijskim referencama i nacionalnim porukama, snažno je odjeknula u javnosti, ali i izazvala kritike onih koji smatraju da ovakav pristup otežava pomirenje i stabilnost u regionu.