U svom prvom telefonskom razgovoru s Vladimirom Putinom nakon izborne pobjede, Donald Trump poslao je pomiješane signale koji bi mogli označiti novi smjer američke vanjske politike prema Rusiji i Ukrajini.
Razgovor, obavljen iz Trumpovog odmarališta na Floridi, pokazuje ambiciju novog predsjednika da brzo pokrene dijalog s Kremljom, ali i otkriva potencijalno kontroverzne stavove o završetku rata u Ukrajini.
Prema izvorima upoznatim s pozivom, Trump je savjetovao Putina da ne eskalira vojna dejstva u Ukrajini, naglasivši pritom značajno američko vojno prisustvo u Evropi. Međutim, ono što je posebno uzburkalo javnost i analitičare jeste mogućnost da bi Trump podržao dogovor kojim bi Rusija zadržala dijelove teritorija koje trenutno kontroliše. Ovakav pristup mogao bi značiti promjenu američke strategije i izazvati nemir među američkim saveznicima u Evropi.
Trumpov pristup rješavanju rata u Ukrajini odražava njegovu poslovnu filozofiju: dogovor prije svega. Tokom kampanje, često je ponavljao kako bi “odmah okončao rat,” ali bez konkretnih detalja. Prema nekim izvorima, Trump je nagovijestio da bi Ukrajina mogla morati da se odrekne određenih teritorija radi postizanja mira. Takav stav, međutim, izaziva nesigurnost među Ukrajincima, koji se oslanjaju na američku vojnu i ekonomsku pomoć.
Jedan od kontroverznih aspekata Trumpovih međunarodnih poziva je taj što se odvijaju izvan utjecaja State departmenta i bez američkih državnih prevodilaca. Ova praksa izaziva zabrinutost jer tranzicioni tim još nije sklopio formalne ugovore sa Generalnom službom za administraciju, što je uobičajena procedura za tranziciju predsjedničke vlasti. Trump i njegovi savjetnici smatraju da su karijerni zvaničnici nepouzdani zbog curenja transkripata predsjedničkih poziva tokom njegovog prvog mandata.
U međuvremenu, reakcija Kijeva na ovaj razvoj događaja ostaje oprezna. Ukrajinska vlada, obaviještena o pozivu, nije se protivila razgovoru, ali su ukrajinski zvaničnici jasno izrazili zabrinutost zbog mogućih posljedica. Trumpov razgovor s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, održan nekoliko dana prije poziva s Putinom, bio je prijateljski, ali indikativan. Trump je privatno izjavio da bi Ukrajina možda morala biti spremna na kompromis u vezi s teritorijalnim pitanjima, što je ideja koja je već izazvala zabrinutost među ukrajinskim liderima.
Kritičari ističu da bi se Trumpova politika prema Rusiji mogla udaljiti od dosadašnje američke podrške Ukrajini, što bi moglo oslabiti moral Kijeva i osnažiti Kremlj. Iako Trump otvoreno govori o miru, neizvjesno je kako će njegove poruke i privatni signali uticati na buduće odnose SAD-a s Ukrajinom i Rusijom.
Kako se nova administracija priprema za preuzimanje dužnosti, mnogi se pitaju koliko će Trump zaista slijediti retoriku koju je koristio tokom kampanje. Njegov razgovor s Putinom mogao bi biti uvod u promjene koje će potresti ne samo američku vanjsku politiku već i globalni poredak koji se posljednjih godina sve više oslanja na stabilnost u Evropi.