Predsjednik Donald Trump više puta je isticao „povratak proizvodnje“ u Sjedinjene Američke Države, navodeći primjere kompanija koje su najavile velika ulaganja u proizvodnju – od čipova do automobila – na američkom tlu.
Međutim, postavlja se pitanje: zašto bi kompanije i druge zemlje dugoročno ulagale u SAD, koji je u samo nekoliko sedmica značajno uzdrmao globalni ekonomski poredak? Nakon što je Trump 20. januara preuzeo dužnost, Sjedinjene Države su se, umjesto stabilnog ekonomskog partnera, pretvorile u izvor nesigurnosti i nepredvidivosti, piše CNN.
Von der Leyen: „Zapad kakav smo znali više ne postoji“
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen nedavno je za njemačke medije izjavila: „Zapad kakav smo znali više ne postoji.“ Poruka je jasna – Sjedinjene Države više nisu jedina opcija u međunarodnoj trgovini.
Evropa i Kina kao alternativni centri moći
Iako SAD i dalje ostaje najveća svjetska ekonomija, s BDP-om od gotovo 30 biliona dolara, Kina i Evropska unija zajedno predstavljaju ozbiljnu alternativu. Kineski BDP iznosi oko 18 biliona dolara, a ekonomska snaga EU dostiže 19 biliona dolara.
„SAD čine svega 13% svjetske trgovine, dok se preostalih 87% odvija između drugih članica WTO-a“, izjavila je Ngozi Okonjo-Iweala, generalna direktorica Svjetske trgovinske organizacije, u razgovoru za CNN.
Nepredvidiva carinska politika
Trump tvrdi da su druge zemlje godinama iskorištavale SAD, iako su ekonomski pokazatelji u tom periodu bili pozitivni. Ipak, njegova administracija je do sada uvela niz značajnih carina:
- 25% na aluminij i čelik
- 25% na robu iz Meksika i Kanade koja ne ispunjava nove trgovinske uslove
- 145% na uvoz iz Kine
- 25% na automobile (uz najave dodatnih carina na autodijelove)
- 10% osnovne carine na sav uvoz
Stalna izmjena carinskih pravila stvara nesigurnost, otežavajući prilagođavanje tržišta i poslovnih subjekata.
Globalne posljedice
Agencija Moody’s u svom izvještaju upozorava da bi trenutna carinska politika mogla značajno usporiti globalni ekonomski rast. Povrh toga, nestabilan pristup kreiranju ekonomskih politika dodatno narušava globalno povjerenje.
„Ovo su duboke, temeljne promjene u ekonomskoj politici“, izjavio je predsjednik američkih Federalnih rezervi Jerome Powell. „Nemamo savremenih iskustava koja bi nam pomogla da ih u potpunosti razumijemo.“
Njegove riječi uzdrmale su berze, a Trump je dan kasnije napao Powella na društvenim mrežama, optuživši ga da ne spušta kamatne stope dovoljno brzo.
Udar na kompanije i potrošače
CNN-ova novinarka Allison Morrow navodi kako su posljedice već vidljive – od tehnoloških giganata poput Nvidije, preko Boeinga, pa do običnih potrošača koji kupuju jeftinu robu preko platformi kao što su Temu i Shein.