Povodom navoda o javnoj ponudi potpredsjednika SDA Harisa Zahiragića za pregovore o formiranju trećeg entiteta u Bosni i Hercegovini

Republikanci Bosne i Hercegovine izražavaju najoštrije protivljenje svakom pokušaju da se o teritorijalnoj organizaciji, ustavnom uređenju i budućnosti države Bosne i Hercegovine odlučuje kroz neformalne, izvaninstitucionalne i međustranačke dogovore, mimo demokratskih procedura i ustavnih nadležnosti.

Prema javno iznesenim navodima, potpredsjednik SDA Haris Zahiragić tokom gostovanja u podcastu „Balkan rules“ ponudio je razgovore o uspostavljanju “mega kantona” (trećeg entiteta) i teritorijalnom preustroju Bosne i Hercegovine. Navodi se i da je takvu ponudu ponovio nakon emisije „Odbrojavanje“ na BHRT-u.

Javnost ima pravo zahtijevati jasno objašnjenje: u čije ime Zahiragić nudi pregovore, na osnovu čijeg mandata i uz čije političko ovlaštenje?

Bosna i Hercegovina nije privatno vlasništvo političkih stranaka, njihovih predsjednika i potpredsjednika. Njena teritorija nije predmet političke trgovine, niti se ustavni poredak može mijenjati dogovorima stranačkih rukovodstava iza zatvorenih vrata.

Ovakve inicijative, ukoliko podrazumijevaju zaobilaženje ustavnih institucija, otvaraju i pitanje kontinuiteta političkih odluka čije posljedice Bosna i Hercegovina osjeća decenijama. Republikanci BiH smatraju da se one moraju sagledati i u kontekstu političke odgovornosti ranijih rukovodstava, uključujući prihvatanje ustavnog statusa Republike Srpske u okviru Dejtonskog mirovnog sporazuma prije više od trideset godina, kao i okolnosti pod kojima je 2017. godine propao pokušaj revizije presude Međunarodnog suda pravde u predmetu Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid.

Posebno zahtijevamo da se rasvijetli politička odgovornost za propast tog pokušaja revizije, uključujući javno iznesene optužbe o njegovom svjesnom opstruiranju. Neprihvatljivo je da se o sudbonosnim državnim pitanjima odlučuje u uskim političkim krugovima, bez transparentnosti i odgovornosti prema građanima.

Zato postavljamo pitanje da li Zahiragićevi istupi predstavljaju nastavak političke prakse njegovih stranačkih prethodnika i mentora, u kojoj se o ključnim pitanjima državnosti, teritorijalnog uređenja i međunarodnopravne zaštite Bosne i Hercegovine odlučivalo bez odgovarajuće institucionalne i javne kontrole.

Podsjećamo na tri temeljne činjenice:

1. Ustav Bosne i Hercegovine potvrđuje kontinuitet države, njen međunarodnopravni subjektivitet i postojeću ustavnu strukturu.

2. Promjene ustavnog uređenja mogu se provoditi isključivo kroz nadležne institucije i propisane ustavne procedure, a ne privatnim političkim pregovorima.

3. Nijedna politička stranka nema samostalno ovlaštenje da u ime građana i naroda Bosne i Hercegovine odlučuje o teritorijalnoj podjeli države.

Prijedlog ustavne reforme nije sam po sebi protivustavan, ali bi pokušaj njenog provođenja mimo Ustava i nadležnih institucija predstavljao ozbiljno kršenje ustavnog poretka.

Posebno upozoravamo na političku i historijsku odgovornost svih koji olako otvaraju pitanja teritorijalnih podjela države čiji su građani tokom agresije i rata devedesetih godina platili ogromnu cijenu za očuvanje njene nezavisnosti i teritorijalnog integriteta.

Bosna i Hercegovina mora biti država jednakopravnih građana i konstitutivnih naroda, u kojoj se legitimna pitanja političke zastupljenosti i zaštite kolektivnih prava rješavaju demokratskim i ustavnim putem, a ne novim teritorijalnim razgraničenjima kao unaprijed dogovorenim stranačkim rješenjima.

Republikanci BiH zahtijevaju da rukovodstvo SDA javno razjasni da li je prijedlog Harisa Zahiragića njegov lični politički stav ili zvanična politika SDA.

Istovremeno pozivamo sve političke predstavnike da se uzdrže od neformalnih teritorijalnih dogovora i da svaku inicijativu za ustavne promjene predstave javnosti, uz puno poštovanje Ustava BiH, Evropske konvencije o ljudskim pravima i demokratskih procedura.

U trenutku kada javnost a i nadležne institucije propituju regularnist izbornih rezultata, o budućnosti Bosne i Hercegovine ne mogu odlučivati zatvoreni stranački krugovi. O ustavnom uređenju odlučuje se kroz institucije, u skladu s Ustavom i uz odgovornost prema svim građanima.

PRAVDA – SLOBODA – JEDNAKOST

EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW EWRW