Politički analitičar Jasmin Mujanović objavio je opširnu analizu nakon rasprave Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o situaciji u Bosni i Hercegovini, osvrnuvši se na ključne poruke i geopolitičke implikacije koje proizlaze iz sjednice.
Prema Mujanoviću, nije iznenađenje što Rusija nije iskoristila pravo veta na produženje mandata EUFOR-a u BiH. Kako objašnjava, Moskva trenutno ima značajan utjecaj u okviru misije EUFOR, ponajviše preko mađarskog kontingenta, te je svjesna da bi, u slučaju ukidanja misije, NATO preuzeo tu ulogu. „Sarajevo i njegovi evropski partneri moraju prestati strahovati od ruskih prijetnji vetom i raditi na jačanju i transformaciji misije EUFOR-a. Prvi korak u tom pravcu bio bi smanjenje ili potpuno uklanjanje mađarskog prisustva u njenom sastavu“, poručuje Mujanović.
U analizi se osvrnuo i na nedavnu odluku Sjedinjenih Američkih Država o obustavi pojedinih sankcija protiv Milorada Dodika i njegovog režima. Zvanično objašnjenje, kako navodi, odnosi se na „pomirljive poteze“ Narodne skupštine RS-a, koja je povukla set secesionističkih akata. Međutim, Mujanović smatra da to nije uvjerljivo, jer su ti akti već bili poništeni odlukom Ustavnog suda BiH. „Ova odluka više izgleda kao posljedica Dodikovog lobiranja u SAD-u, nego stvarnog političkog napretka“, ističe on.
Govoreći o širem pristupu Washingtona prema regionu, Mujanović zaključuje da američka politika prema Balkanu trenutno podsjeća na “Obama 3.0” fazu — uzdržanu, fokusiranu na podršku Dejtonskom sporazumu i suverenitetu BiH, ali bez direktnog uplitanja u unutrašnje reforme. „To nije idealno, ali nije ni katastrofalno“, dodaje, naglašavajući da će Kosovo vjerovatno biti testni primjer stvarnih namjera SAD-a u regiji.
Mujanović navodi da je Velika Britanija tokom sjednice imala najčvršći i najjasniji stav, otvoreno podržavajući institucije BiH, njen euroatlantski put, kao i ulogu OHR-a i korištenje Bonskih ovlasti. „Ta izjava šalje snažnu poruku Sarajevu, ali i Prištini, Podgorici i drugim demokratskim državama u regiji, da obnove veze s Londonom“, istakao je.
Posebno je pohvalio obraćanje Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, koji je, kako kaže, jasno razlikovao Christiana Schmidta kao pojedinca od OHR-a kao institucije. „Komšić je ispravno upozorio da bi zatvaranje OHR-a bez ispunjavanja ‘5+2’ uslova značilo napuštanje Dejtona od strane međunarodne zajednice. Njegov poziv na reforme i podršku međunarodnih partnera bio je upućen prvenstveno EU i Velikoj Britaniji“, zaključio je Mujanović.