U prvoj polovini ove godine u našoj zemlji je ubijeno čak sedam osoba ženskog pola, odnosno zabilježeno je sedam slučajeva femicida. Bosna i Hercegovina se suočava sa ozbiljnim problemom kada je riječ o ovoj vrsti zločina, a ponajviše jer nije pravno definisan kao posebno krivično djelo. Danas smo nažalost svjedočili još jednom slučaju koji se desio u Šipovu.
Zabrinjavajuća je činjenica da su četiri od deset žena u BiH iskusile neki vid nasilja, te da dom često predstavlja najnesigurnije mjesto. Ono što može početi psihičkim zlostavljanjem, jednom ružnom riječju, često završi ubistvom odnosno novim slučajem femicida.
Kako kažu stručnjaci, jedan od najvećih problema jeste što se ovakvi zločini često poistovjećuju sa slučajevima nasilja u porodici, te zbog toga odgovorni dobivaju blaže kazne. Međutim, važno je napomenuti da gotovo svi slučajevi počinju nasiljem u porodicu, te je isto potrebno odmah prijaviti.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Istanbulske konvencije, koja femicid definiše kao teži oblik ubistva, ali njene odredbe nažalost još uvijek nisu prenesene u praksu.
Prema istraživanju koje je 2018. godine provela Organizacija za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE) o dobrobiti i sigurnosti žena u Bosni i Hercegovini, čak 48 posto žena u BiH iskusilo je neki oblik nasilja, uključujući i nasilje od strane intimnog partnera, nepartnera, uhođenje ili seksualno uznemiravanje, od svoje petnaeste godine, izvještava Radio Slobodna Evropa.
Potrebno hitno djelovanje nadležnih
“Femicid postoji duži period u našem društvu i vodeći je uzrok smrti žena. Vjerovatno biste se iznenadili, ja jesam kada sam saznao da je 40 posto svih ubistava u BiH rezultat femicida, prethodnog nasilja u porodici. Postoji mnogo načina da tražimo od institucija da djeluju, ali ključno je prepozanti determinante femicida jer femicid, za razliku od drugih ubistava, je skoro pa predvidiv. Možemo naći faktore rizika koji će pomoći našim institucijama da je rizik od ubistva posebno izražen”, rekao je Adnan Kadribašić, stručnjak za ljudska prava i ravnopravnost spolova za N1.
On je također kazao da postoji kaznena politika u svrsi prevencije, ali da se moraju raditi i druge aktivnosti na prevenciji – umanjenju prezentacije rodnih predrasuda i stereotipa, prepoznati žrtvu, prepoznati vezu između nasilja i potencijalnog femicida i kreirati sistemi zaštite.
Kako je kazao sve se najčešće dešava pred djecom, nasilje pogotovo i postoji previše dokaza da postoji transgeneracijsko nasilje. Daleko od toga da se može tvrditi da će svako dijete koje je bilo izloženo nasilju postati nasilnik, ali će trpiti traume koje će ostaviti traga kako na dijete tako i na čitavo društvo.
U februaru ove godine je na nekoliko događaja širom BiH predstavljena publikacija “Postupanje u slučajevima femicida – Priručnik za pravosuđe”. Priručnik je nastao kao rezultat višegodišnjeg istraživanja AIRE centra i Udruženja građanki „FemPlatz“ o najvećim izazovima u procesuiranju femicida i drugih oblika rodno zasnovanog nasilja.
Priručnik za pravosuđe sadrži korisne smjernice za adekvatnu kvalifikaciju krivičnog djela kao i preporuke za zaštitu prava žrtava pokušaja femicida imajući u vidu njihova prava da budu tretirane sa dostojanstvom i poštovanjem, da ne budu izložene predrasudama u pogledu pola, rase, roda, etničke pripadnosti, starosti, izgleda i drugih ličnih karakteristika, te da im se omogući pravo na zaštitu identiteta i sigurnosti i pravo da traže naknadu nematerijalne štete koja je nastala izvršenjem krivičnog djela.
Za adekvatno kažnjavanje učinilaca femicida od primarnog značaja je pravilna pravna kvalifikacija slučaja femicida, a svrha kažnjavanja jeste ostvarivanje generalne i specijalne prevencije rodno zasnovanih ubistava žena.
Jedna od činjenica koja je zabrinjavajuća jeste i da je adresa Sigurne kuće u BiH poznata. S druge strane u zemljama Skandinavije na primjer, lokacija sigurnih kuća se stalno mijenja, kako bi se žene na taj način osjećale zaštićenim.
Slučaj u Šipovu
Žena iz Šipova ubijena je jutros hicem iz vatrenog oružja, a kako se sumnja na nju je pucao vanbračni suprug koji je potom pokušao samoubistvo. Tijelo žene je zatečeno u automobilu, a pored nje se nalazio vanbračni suprug koji je davao znake živote. On je u teškom stanju prevezen u UKC RS.
Kako saznaje ATV isti muškarac je i ranije napadao suprugu i kažnjavan je zbog nasilja u porodici.
”Policiji je prijavljeno da je u 7.45 časova počinjeno ubistvo i pokušaj samoubistva. U toku je uviđaj koji vrši dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva u Banjaluci”, rekla je portparol PU Mrkonjić Grad Božana Vulin.
Nezvanično saznaju da je iza njih ostalo dvoje maloljetne djece.
Također, jučer je obilježena godišnjica otkako je Nizami Hećimović oduzet život od strane njenog partnera. Slučaj je to koji je potresao cijelu BiH, a kao što vidimo i dalje se takvi slučajevi ponavljaju, dok žrtve nasilja nemaju zaštitu.
Taj je slučaj otkrio brojne propuste u sistemu zaštite od nasilja u porodici i pokrenuo diskusiju o femicidu. No, ni godinu kasnije nisu usvojeni zakoni na kojima su inzistirali porodica, aktivisti i građani na demonstracijama širom BiH.
Ne smijemo šutiti i dopustiti da se ovakvi zločini ponavljaju, kao da nisu dio devijantnih ponašanja u društvu. Nasilnici manipulišu kako žene, tako i djecu, te su česti slučajevi da ih žrtve ne smiju prijaviti. Nijedna žena nije sama. Ono što je potrebno jeste hitno usvajanje zakona kako bi se svaki član zajednice osjećao sigurno.
