SDA Sandžaka podnijela prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici Narodnoj skupštini Srbije
Poslanički klub okupljen oko Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka uputio je zvaničan Prijedlog rezolucije o genocidu u Srebrenici Narodnoj skupštini Republike Srbije, potvrđeno je danas u saopštenju ove stranke. Inicijativa dolazi nedugo nakon što je Generalna skupština Ujedinjenih nacija 2024. godine usvojila Rezoluciju 78/282, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom promišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici.
U saopštenju SDA Sandžaka navodi se da je prijedlog rezolucije utemeljen na relevantnim međunarodnim pravnim aktima, uključujući presude Međunarodnog suda pravde (ICJ) i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), u kojima je zločin počinjen u Srebrenici 1995. godine jasno i nedvosmisleno kvalifikovan kao genocid.
Stranka je pozvala Narodnu skupštinu da pokaže odgovornost i prepozna značaj ovog koraka u kontekstu suočavanja s prošlošću i usklađivanja sa savremenim evropskim demokratskim vrijednostima.
“Jasno i nedvosmisleno pozivamo Narodnu skupštinu i sve poslanike da pokažu moralnu odgovornost, historijsku zrelost i evropsku orijentaciju. Prihvatanje ove rezolucije znači jasno distanciranje Srbije od politike negiranja, nekažnjivosti i glorifikacije zločina i zločinaca”, navodi se u tekstu prijedloga.
Prijedlog rezolucije ne podrazumijeva kolektivnu krivicu, već se temelji na univerzalnim vrijednostima ljudskih prava, pravde i istine. Predlagači ističu da ovakva odluka može predstavljati važan iskorak ka pomirenju u regiji i jačanju povjerenja među narodima bivše Jugoslavije. Takođe, smatraju da bi usvajanje rezolucije bio snažan signal Evropskoj uniji da Srbija iskreno prihvata svoje obaveze iz procesa evropskih integracija.
Uz SDA Sandžaka, prijedlog rezolucije podržali su i Pokret slobodnih građana (PSG), kao i Partija za demokratsko djelovanje (PDD). Poslanički klub koji čine ove tri političke opcije zatražio je da se o rezoluciji raspravlja i odlučuje po hitnom postupku, naglašavajući njen značaj ne samo za politički dijalog u zemlji, već i za međunarodni ugled Srbije.
Predlagači naglašavaju da je suočavanje sa zločinima prošlosti, uključujući i onaj u Srebrenici, moralna obaveza svakog odgovornog društva, posebno ukoliko ono pretenduje da bude dio evropske porodice naroda.
Podsjećamo, tokom rata u Bosni i Hercegovini 1995. godine, u julu mjesecu, snage Vojske Republike Srpske su u Srebrenici ubile više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka, što su međunarodni sudovi kvalifikovali kao genocid. Usvajanje ove rezolucije od strane Srbije bio bi prvi slučaj da najviše zakonodavno tijelo zemlje službeno prizna i osudi taj zločin kao genocid.
Ostaje da se vidi kako će parlamentarna većina reagovati na ovaj prijedlog, s obzirom na osjetljivost teme i prethodne političke stavove nekih stranaka u vezi s rezolucijama koje se odnose na ratne zločine.