Uhapšen na sarajevskom aerodromu po povratku iz Turske, general Armije Republike Bosne i Hercegovine Fikret Prevljak privukao je pažnju javnosti i podstakao pitanja o odgovornosti i ulozi visokih zvaničnika bliskih SDA tokom rata i u decenijama koje su uslijedile.
Iako se spekulira da bi Prevljaku mogle biti nametnute mjere zabrane, poput ograničenja kretanja, sumnje u njegovu ulogu tokom rata, posebno vezano za logor u Hrasnici, nameću dublju analizu o tome koliko su SDA i njeni bliski saradnici doprinijeli održavanju klimave ravnoteže između politike i pravde u Bosni i Hercegovini.
Političko naslijeđe i imunitet pod pokroviteljstvom SDA
Prevljak je tokom svoje političke karijere, kroz funkciju predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo i kao kandidat za načelnika Ilidže, bio istaknut predstavnik stranke koja sebe postavlja kao čuvara nacionalnih interesa Bošnjaka. No, upravo taj politički put – vođen pod zaštitničkim kišobranom SDA – postavlja pitanje: koliko je uticaj ove stranke doprinio održavanju atmosfere izbjegavanja odgovornosti za određene aktere, bez obzira na ozbiljnost optužbi koje ih prate?
Politički pejzaž Bosne i Hercegovine obilježen je dubokim vezama između političkih lidera i pravosudnog sistema, što često podriva kapacitete institucija za provođenje nepristrasnih istraga. SDA, kao najstarija bošnjačka politička partija, već decenijama ima ključne pozicije u pravosudnim institucijama na državnom i entitetskom nivou. Takva struktura omogućila je visokim funkcionerima da izbjegavaju odgovornost, bez obzira na potencijalno ozbiljne optužbe.
Ratni zločini i zaboravljeni svjedoci
Optužbe za ratne zločine koje se spominju u Prevljakovom slučaju vezane su za uvjete u zatvoru u Hrasnici, što baca svjetlo na jedno od najosjetljivijih pitanja u bosanskohercegovačkom društvu: suočavanje sa prošlošću. Mada je prošlo skoro tri decenije od kraja rata, mnogi su zločini ostali neprocesuirani ili djelimično istraženi, što dodatno povećava osjećaj frustracije i nepovjerenja među građanima. Svjedoci ratnih dešavanja, posebno oni koji su preživjeli zatvore poput onog u Hrasnici, još uvijek čekaju pravdu. Mnogi smatraju da bi, da je pravosuđe oslobođeno političkog uticaja SDA, procesuiranje ratnih zločina napredovalo brže i efikasnije.
Uticaj na SDA – i šira politička implikacija
Prevljakovo hapšenje dodatno je problematiziralo politički diskurs SDA u trenutku kada se stranka suočava sa sve više optužbi za korupciju i nepotizam. Ovo hapšenje može predstavljati svojevrsno simboličko upozorenje SDA da politika imuniteta i zaštićenih aktera više nije neupitna. Ukoliko se pokaže da optužbe protiv Prevljaka imaju osnovu, to bi moglo otvoriti vrata širem ispitivanju uloga koje su mnogi bivši ratni komandanti preuzeli u poslijeratnom društvenom i političkom životu, naročito pod zaštitom i uticajem SDA.
Prelomni trenutak za pravdu?
Hapšenje Fikreta Prevljaka moglo bi biti simbolični trenutak za Bosnu i Hercegovinu, zemlju koja i dalje živi pod sjenom neriješenih ratnih pitanja i političkih igara koje su predugo držale pravdu na margini. SDA se mora suočiti s pitanjem koliko je od svoje dugovječnosti gradila na političkom imunitetu svojih istaknutih članova i koliko je to zapravo u suprotnosti sa osnovnim načelima pravde i odgovornosti.
U vremenu kada Bosna i Hercegovina sve više teži članstvu u euroatlantskim integracijama, vrijeme je da i pravosuđe pokaže da politički uticaj neće biti smetnja ostvarivanju pravde. Na potezu su institucije, koje sada imaju priliku da pokažu da je vrijeme političke zaštite ratnih lidera prošlost.