Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, podnio je osmi po redu izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, a njegovo obraćanje na sjednici koja se očekuje naredne sedmice je planirano.
Na početku izvještaja, Schmidt se osvrće na situaciju nastalu nakon što je Sud BiH donio prvostepenu presudu Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.
„Nakon izrečene presude, vlasti Republike Srpske su reagovale udarima na ustavni poredak BiH, usvajanjem zakona kojima se faktički onemogućava djelovanje državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji tog entiteta. Ove aktivnosti imaju cilj uspostavu paralelne i suprotstavljene strukture u odnosu na državne institucije“, navodi se u izvještaju.
Schmidt posebno ističe kao zabrinjavajući potez najavu vlasti RS-a da izrade nacrt novog entitetskog ustava.
Govoreći o političkom stanju u zemlji, Schmidt je ponovo ukazao na postupke vlasti u Republici Srpskoj, koristeći formulaciju koju ranije nije upotrebljavao.
„Usvajanje zakona u Narodnoj skupštini RS-a, kojima se zabranjuje djelovanje državnog pravosuđa i sigurnosnih organa na teritoriji RS-a, predstavlja signal de facto secesije“, napisao je.
On ističe da je period na koji se izvještaj odnosi – od oktobra 2024. do aprila 2025. – obilježen ozbiljnim napadima na temelje Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući ustavni poredak BiH, uz jasno izražene secesionističke elemente koje sprovode vlasti RS-a i njen predsjednik Milorad Dodik.
„Ovakvi potezi ozbiljno ugrožavaju stabilnost mirovnog sporazuma, sigurnost zemlje, ali i regije, te dovode u pitanje ključne reforme i procese“, upozorio je Schmidt.
U izvještaju se osvrnuo i na situaciju u vlasti na državnom nivou.
Navodi kako su opozicione stranke iz RS-a – PDP, SDS i ZPR – pokazale spremnost da učestvuju u državnoj vlasti, ali da do rekonstrukcije dolazi teško zbog činjenice da SNSD ima dovoljno delegata da blokira odluke u Domu naroda BiH. Slična situacija je i u Vijeću ministara, gdje ministri iz SNSD-a imaju mogućnost blokade donošenja odluka usljed potrebe za konsenzusom u Kolegiju.
Posebno je pomenut i HDZ BiH, uz osvrt na njihovo političko djelovanje u izvještaj