Glavna služba za reviziju Bosne i Hercegovine dala je mišljenje s rezervom na godišnji finansijski izvještaj Republike Srpske, iz kojeg jasno proizlazi da Vlada RS redovno podiže sredstva sa escrow računa za različite namjene, dok vraćanje tih sredstava ide sporije i neujednačeno. Ovaj račun, koji je na početku vladavine SNSD-a 2007. godine imao oko milijardu i po maraka, danas je skoro potpuno ispražnjen. Preostali iznos na escrow računu je svega oko milion i po maraka, a i taj novac opstao je zahvaljujući uplati Opštine Šamac.
Revizorski izvještaj detaljno prikazuje tok novca preko escrow računa, navodeći da se novac kretao po principu „na jednim vratima uđe, na drugima izađe“, što ukazuje na nedovoljnu kontrolu i jasnu netransparentnost u upravljanju sredstvima. Tokom 2024. godine, prilivi na escrow račune iznosili su 32.946.802 KM. Najveći dio tog novca stigao je kao naplata potraživanja za nefinansijsku imovinu od Opštine Šamac (1.159.247 KM), povrat sredstava od Javne ustanove “Vode Srpske” (2.913.075 KM), Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite (17.027.945 KM) te iz zajmova datih A.D. OC “Jahorina” Pale (11.400.000 KM).
S druge strane, odliv sredstava iznosio je 31.789.708 KM, a najznačajniji iznosi otišli su na pozajmice JU “Vode RS” (2.690.000 KM), A.D. OC “Jahorina” Pale (11.400.000 KM) te budžetsku potrošnju u iznosu od 17.400.000 KM.
Opština Šamac, kako ističe načelnik Đorđe Milićević, bila je zapravo spasitelj escrow računa, jer je uplatom od nešto više od milion maraka pomogla da račun ostane u pozitivnom stanju. Ta uplata rezultat je neplaniranog duga koji je nastao nakon što je Vlada RS bez saglasnosti lokalne Skupštine dala poslovni prostor Šamcu, a planirani posao s kupcem propao.
Milićević naglašava da ova situacija ukazuje na duboku krizu u javnim finansijama RS, kao i na višedecenijsku netransparentnost i loše upravljanje sredstvima sa escrow računa. Vlada je, navodi se, često prolongirala vraćanje pozajmljenog novca, čime su sredstva sa računa korištena za hitno krpljenje budžetskih rupa i razne investicije koje su se pokazale neuspješnima.
Ekonomisti poput Mirjane Orašanin ukazuju na konkretne primjere: 2009. godine Vlada je pozajmila 17 miliona KM za izgradnju i opremanje bolnice u Bijeljini, a rok za vraćanje bio je 2015. godina. Do danas ta sredstva nisu vraćena, a krajem 2024. godine prolongiran je rok do kraja 2025. godine. Takođe, 14,5 miliona KM pozajmljeno je Robnim rezervama RS, čije se stanje smatra propalim, i taj novac takođe nije vraćen.
Ekonomisti smatraju da je čudo što na escrow računu uopšte ima sredstava, s obzirom na način na koji je novac trošen. Umjesto da se koristi za ekonomski razvoj RS, novac je potrošen na neproduktivne namjene i projekte koji nisu donijeli očekivane rezultate. Ekonomista Igor Gavran posebno ističe da ni investicije ni ekonomski pokazatelji nisu pratili ovaj novac, a Jelena Trivić smatra da je politika upravljanja escrow računom bila promašena, iako je SNSD imao dobru startnu poziciju sa milijardama maraka na računu nakon privatizacije Telekoma i Rafinerije nafte Brod.
Podsjećanja radi, escrow račun formiran je na osnovu sredstava od privatizacije državnog kapitala i sukcesije imovine bivše Jugoslavije, te je 2007. godine imao oko milijardu i po maraka, što danas predstavlja samo sjenku njegove nekadašnje vrijednosti.