Na nedavnoj sjednici Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), održanoj prošlog četvrtka, nije postignut dogovor o izmjenama Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji ove institucije. Time je ponovo odgođeno raspoređivanje carinskih službenika na novi granični prijelaz u Bosanskoj Gradišci, čime je otvorenje ovog važnog infrastrukturnog projekta dovedeno u pitanje.
Predsjedavajući Upravnog odbora UIO i ministar finansija BiH Srđan Amidžić optužio je predstavnike Federacije BiH za blokadu procesa, tvrdeći da FBiH namjerno koči usvajanje izmjena potrebnih za stavljanje prijelaza u funkciju. Nasuprot tome, Zijad Krnjić, član UO UIO iz reda stručnjaka kojeg imenuje Vlada FBiH, u emisiji „Istraga sedmice“ pojasnio je razloge zbog kojih nije podržao predložene izmjene pravilnika i objasnio širi institucionalni kontekst problema.
Prema njegovim riječima, poziv za sjednicu stigao je svega nekoliko dana ranije, uz jasno naznačenu namjeru da se na brzinu izglasaju odluke potrebne za otvaranje prijelaza Gradiška. Međutim, kako naglašava, rad Upravnog odbora mora biti u skladu sa striktno propisanim procedurama, a odluke se ne mogu donositi mimo zakonskih pravila i bez adekvatne pripreme.
Krnjić je ukazao i na ozbiljne probleme u samom funkcionisanju Upravnog odbora UIO. Umjesto zakonom predviđenih dvanaest sjednica godišnje, ovaj organ je održao tek tri, a posljednje zasjedanje održano je početkom augusta. Takvo stanje, tvrdi on, direktno je posljedica načina na koji institucijom upravlja predsjedavajući, koji je po njegovim riječima doprinio blokadi normalnog rada UO. Dodaje da Upravni odbor predstavlja ključni mehanizam nadzora nad radom Uprave, te da njegovo nefunkcionisanje ugrožava zakonitost kompletnog sistema indirektnih poreza.
Dodatni problem predstavlja to što država već godinama nije imenovala nedostajuće eksperte u ovaj organ, što dodatno otežava donošenje odluka. Za većinu pitanja u radu UO potreban je konsenzus, osim u slučajevima koji se odnose na akcize i neka specifična fiskalna pitanja. U svim drugim slučajevima, članovi odbora imaju pravo stavljanja veta, što je mehanizam koji treba osigurati balans, ali u trenutnim okolnostima često dovodi do zastoja. Kako kaže Krnjić, materijala za rad ima dovoljno da bi se moglo održati najmanje dvanaest sjednica, no Upravni odbor se, kako tvrdi, pokušava pretvoriti u pukog formalnog potvrđivača odluka, umjesto da bude tijelo stvarnog nadzora.
U razgovoru je posebno naglasio dugogodišnji problem raspodjele prihoda iz UIO, ukazujući da Republika Srpska već godinama koristi nedostatke u sistemu kako bi povukla znatno više sredstava nego što joj realno pripada. Prema njegovim riječima, isti obrazac ponovio se i sada: RS je u proteklom periodu povukla gotovo 100 miliona KM više od svog stvarnog udjela, a do kraja godine taj iznos će dostići približno 120 miliona KM.
Osnovu problema, objašnjava Krnjić, predstavlja činjenica da se koeficijenti za raspodjelu prihoda ne ažuriraju na vrijeme — posljednji put to je urađeno u septembru 2023. godine. Po ustaljenoj praksi, drugi kvartal svake godine je najpovoljniji za Republiku Srpsku, i upravo taj period se uzima kao referentni za preraspodjelu novca. Na polugodišnjem nivou računa se koliko je svaki entitet trebao povući, a koliko je stvarno povukao. Budući da ni taj polugodišnji obračun nije usvojen, stvorila se situacija u kojoj RS ima višak povučenih sredstava od 99,3 miliona KM, koji bi prema pravilima morao biti vraćen u narednih desetak dana.
Krnjić upozorava da će, prema trenutnim projekcijama, dug RS prema Federaciji BiH iznositi oko 120 miliona KM, te da će entitetski organi u decembru isplatiti penzije koristeći sredstva koja u stvarnosti pripadaju FBiH. Kako navodi portal Hayat, ovo nije prvi put da se suočavamo sa takvom praksom, a bez pravovremenih korekcija koeficijenata i redovnog rada Upravnog odbora, problem će se nastaviti produbljivati.