Osuđeni ratni zločinac i bivši političar bosanskih Srba Mićo Stanišić, osuđen od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), podnio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nakon što je odslužio više od dvije trećine svoje kazne zatvora od 22 godine.
Zahtjev je podnesen 18. novembra 2024. godine Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (IRMCT).
Dobio 22 godine robije
Stanišić, koji se dobrovoljno predao 2005. godine i bio prebačen u Poljsku na izdržavanje kazne 2019. godine, tvrdi da ispunjava uvjete za prijevremeno puštanje na slobodu prema poljskom zakonu.
Kako je ranije saopćeno iz MICT-a u Hagu, Stanišić je 30. juna 2016. osuđen na 22 godine robije zbog ratnih zločina koje je počinio tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu.
Prema članu 5 Smjernica o postupku za određivanje zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu, osuđena osoba može zatražiti prijevremeno puštanje na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne ukoliko ispunjava određene kriterije. Stanišić tvrdi da je postao podoban za prijevremeno puštanje u septembru 2024. godine, prema domaćem zakonu Poljske koji dopušta takve peticije nakon odsluženja značajnog dijela kazne.
Zahtjev ističe Stanišićeve napore u rehabilitaciji i saradnji tokom njegovog boravka u zatvoru. Održavao je pozitivne odnose s ostalim zatvorenicima, od kojih su mnogi različitog etničkog porijekla, i tvrdi da je doprinio naporima pomirenja unutar zatvorske zajednice. Osim toga, Stanišićev pravni savjetnik naglasio je njegovu trajnu posvećenost porodici i njihovu podršku, navodeći da planira povratak u porodičnu kuću ukoliko bude pušten na slobodu.
Predsjednica IRMCT-a, sutkinja Graciela Gati Santana (Gatti), sada će odlučiti da li Stanišićev zahtjev može biti prihvaćen. Faktori koji će biti razmatrani uključuju težinu zločina za koje je Stanišić osuđen, tretman drugih osoba u sličnom položaju, demonstraciju rehabilitacije, kao i svaku saradnju s tužilaštvom.
U svojoj prijavi, Stanišić je naglasio da su prethodne odluke IRMCT-a omogućile prijevremeno puštanje čak i u slučajevima koji uključuju teške zločine, sugerirajući da težina njegovih zločina ne bi trebala biti jedini faktor koji određuje njegovu podobnost.
Uloga u agresiji na BiH
Podsjetimo, Stanišić je osuđen za svoju ulogu u agresiji na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995. godine, uključujući proglašenje krivim za zločine protiv čovječnosti. U svojem zahtjevu referirao se na slučaj Momčila Krajišnika, kojem je odobreno prijevremeno puštanje uprkos sličnim optužbama i istaknutoj ulozi tokom sukoba.
Stanišić tvrdi da je njegov politički autoritet bio znatno niži od Krajišnikovog i naglašava da su njegove akcije bile usmjerene na smanjenje nasilja, uključujući izdavanje naređenja za oslobađanje nezakonito pritvorenih civila i raspuštanje paravojnih grupa.
Stanišićeva prijava za prijevremeno puštanje trenutno je u fazi razmatranja, a očekuje se da će odluka uzeti u obzir ne samo težinu njegovih prošlih postupaka, već i njegovo ponašanje u zatvoru i potencijal za pozitivan doprinos zajednici ukoliko bude pušten. Njegova odbrana također je istaknula njegovo dobrovoljno predavanje kao faktor koji pokazuje njegovu saradnju i prihvatanje pravnih postupaka.
Ured tužioca, kojeg predstavlja gospodin Serž Bramerc (Serge Brammertz), imat će priliku odgovoriti na zahtjev prije nego što sutkinja Santana donese konačnu odluku, piše avaz.ba