Prema Anketi o radnoj snazi za drugi kvartal 2024. Federalnog zavoda za statistiku, od ukupnog radno sposobnog stanovništva, 773.000 je bilo zaposleno ili 41,9 posto, a 139.000 nezaposleno ili 7,5 posto. Međutim, koliko je obrazovanog radno sposobnog stanovništva napustilo našu zemlju? S druge strane, koliko je onih koji rade na crno i da li se taj broj smanjuje?
Kako izvještava Fena broj zaposlenih u odnosu na prvi kvartal 2024. godine je povećan za 0,5 posto, a broj nezaposlenih je povećan za 0,8 posto. U odnosu na drugi kvartal 2023. broj zaposlenih povećan je za 1,7 posto, a broj nezaposlenih je povećan za 6,1 posto.
Ukupan broj aktivnog stanovništva se povećao u odnosu na prvi kvartal 2024. za 0,6 posto. U odnosu na drugi kvartal 2023. broj aktivnog stanovništva se povećao za 2,3 posto.
Stopa zaposlenosti u drugom kvartalu 2024., u odnosu na prvi kvartal 2024. povećana je za 0,3 procentna poena dok je u odnosu na drugi kvartal 2023. povećana za 0,7 procentnih poena.
Stopa nezaposlenosti u drugom kvartalu 2024., u odnosu na prvi kvartal 2024. ostala je ista i iznosi 15,2 posto dok je u odnosu na drugi kvartal 2023. povećana za 0,5 procentnih poena.
U strukturi aktivnog stanovništva 560.000 su muškarci ili 61,4 posto, a 352.000 su žene ili 38,6 posto. U strukturi zaposlenih osoba 492.000 ili 63,6 posto su muškarci dok su 281.000 ili 36,4 posto žene. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba, 69.000 ili 49,5 posto su muškarci, a 70.000 ili 50,5 posto su žene.
U drugom kvartalu 2024. stopa aktivnosti bila je 49,4 posto, stopa zaposlenosti 41,9 posto i stopa nezaposlenosti 15,2 posto. Posmatrano prema spolu, skoro dva puta je više aktivnih muškaraca u odnosu na broj aktivnih žena. Stopa aktivnosti muškaraca bila je 62,2 posto dok je stopa aktivnosti žena 37,2 posto.
Isto se odnosi i na stopu zaposlenosti koja je za muškarce bila 54,6 posto, a za žene 29,8 posto. Stopa nezaposlenosti za muškarce bila je 12,3 posto, a za žene 20,0 posto.
Rad na crno
Shodno inspekcijskim iskustvima, trend rada na crno je u blagom padu, a tome doprinosi sve veći vapaj poslodavaca za kvalitetnim radnicima.
Inspekcija je i ove godine redovno vršila kontrole objekata kako bi sankcionisala sve nepravilnosti. Inspektori Porezne uprave Federacije BiH su 19. augusta na području Federacije BiH izvršili 199 inspekcijskih nadzora tzv. akcija.
Nadzorima su bili obuhvaćeni porezni obveznici koji obavljaju djelatnost ugostiteljstva, pekarstva, građevinarstva, priređivanja igara na sreću klađenja, trgovine i ostale uslužne djelatnosti.
Inspekcijski nadzori izvršeni su s ciljem provjere zakonitosti poslovanja poreznih obveznika.
U izvršenim kontrolama otkriveno je 65 neprijavljenih radnika, devet objekata koji su obavljali djelatnost bez odobrenja za rad nadležnog organa, pet poreznih obveznika koji nisu imali instaliran fiskalni uređaj i 78 poreznih obveznika koji nisu evidentirali promet putem fiskalnog uređaja.
S druge strane, kantonalna uprava za inspekcijske poslove Zeničko-dobojskog kantona ranije je ove godine upozorila na veliki broj neprijavljenih radnika.
“Imamo neadekvatne propise koji ne rješavaju trajno određene probleme. I danas imamo rad na crno. Najlakše do toga dođemo putem anonimnih prijava i građani su naša najveća podrška u sprječavanju rada na crno”, dodao je direktor Besim Spahić.
Ističe da radnici po dolasku inspekcije često skidaju radnu uniformu, bježe s radnog mjesta, a posebno s gradilišta gdje je “normalno” vidjeti građevinare kako preskaču ogradu i napuštaju gradilište.
Trbuhom za kruhom
Više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih deset godina, pokazuju neslužbeni podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH. Broj ljudi koji su napustili zemlju raste iz godine u godinu.
“Zaključno s 2021., naši volonteri evidentirali su odlazak 484.996 građana. Ovom broju treba dodati podatak da su u 2022. godini Posavska i Zapadnohercegovačka županija izgubile 15.000 stanovnika, od kojih je oko 70 posto mladih, najviše iz Odžaka, Domaljevca, Šamca i Modriče”, rekla je u razgovoru za Avaz predsjednica Unije Mirhunisa Zukić. Masovan odlazak mladih prisutan je i u Doboju te Derventi, Tesliću, Bosanskoj Gradišci, Prijedoru, Prnjavoru…
“Postotak mladih koji odlaze iz Ljubuškog, Širokog Brijega i Gruda je čak oko 80 posto. Grahovo je grad duhova, u Drvaru se zatvaraju škole i služe samo za glasanje na izborima, istočna Bosna ostaje pusta. Imamo toliko tužnih gradova i, prema pristiglim podacima, procjenjujemo da se iz BiH u posljednjih deset godina iselilo 600.000 građana”, navela je Zukić.
Prema podacima iz posljednjih godina, velik broj obrazovanih mladih ljudi napušta našu zemlju u potrazi za boljim profesionalnim i životnim prilikama.
Prema izvještaju “Europske perspektive za mlade u BiH” i statistikama međunarodnih organizacija, procjenjuje se da je oko 40% mladih u BiH izrazilo namjeru da se iseli iz države. Ono što zabrinjava jeste da je veliki dio njih obrazovano.
Podaci se mijenjaju, ali je jasno da iseljavanje mladih, obrazovanih i radno sposobnih pojedinaca iz naše zemlje predstavlja veliki problem.
