Aleksandar Vučić ponovo izbjegao nazvati genocid u Srebrenici pravim imenom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se danas, 11. jula 2025. godine, povodom obilježavanja 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Iako je prošlo tri decenije od zločina koji je pred međunarodnim sudovima pravno kvalifikovan kao genocid, Vučić je, kao i svih prethodnih godina, ponovo odbio da ga tako nazove. Umjesto toga, događaje iz jula 1995. opisao je kao “strašan zločin”, čime je još jednom izbjegao termin koji precizno odražava razmjere i prirodu zločina počinjenog nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a.
“Prošlost ne možemo promijeniti, ali moramo promijeniti budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada neće ponoviti”, rekao je Vučić.
Međutim, njegovo saučešće mnogi doživljavaju kao licemjerno i neiskreno, s obzirom na kontinuirano odbijanje da se jasno prizna i nazove genocid onim što jeste. Bez tog minimuma priznanja, svaka poruka o pomirenju ostaje prazna i bez stvarnog značaja.
Posebnu težinu ovog dana dodatno je narušio događaj koji se istovremeno odigrao u Beogradu. Naime, upravo na 11. juli, dan kada se sjećamo više od 8.000 ubijenih u Srebrenici, u centru srbijanske prijestolnice Vojislav Šešelj – osuđeni ratni zločinac i politički mentor Aleksandra Vučića – organizovao je promociju knjige pod naslovom “U Srebrenici nije bilo genocida”. Na događaju su prisustvovali članovi Srpske radikalne stranke, koji su nosili bedževe i transparente s istom porukom, otvoreno negirajući presude Haškog tribunala i sudova širom svijeta.
Promocija nije bila iznenađenje – najavljena je unaprijed, no bez ikakve reakcije nadležnih organa. Niti je policija intervenisala, niti je bilo osude iz vrha vlasti. Time je Vučić, uprkos verbalnom izražavanju saučešća, pokazao političku i institucionalnu toleranciju prema negiranju genocida, što predstavlja direktno ponižavanje žrtava i njihovih porodica.
Šešelj je na promociji izgovorio niz uvredljivih tvrdnji, umanjujući broj žrtava i nazivajući zločin “streljanjem zarobljenika”, što je suprotno svim pravnim i istorijskim činjenicama. Takođe je nosio trakicu podrške ruskoj invaziji na Ukrajinu, dodatno relativizujući međunarodne norme i vrijednosti.
Podsjetimo, u julu 1995. godine, u zaštićenoj zoni Srebrenice, pod komandom Ratka Mladića i političkom podrškom Radovana Karadžića, izvršen je genocid nad bošnjačkim civilima. Ubijeno je više od 8.372 ljudi, među kojima su bili dječaci, muškarci, ali i žene i starije osobe. Do danas su identifikovani ostaci oko 7.000 žrtava, dok se mnogi još uvijek vode kao nestali.
Genocid u Srebrenici nije samo moralna tragedija, već i pravno utvrđena činjenica. Njegovo negiranje, posebno od strane političkih figura, nije samo revizionizam — to je oblik nasilja nad istinom, nad žrtvama i nad budućim generacijama koje traže iskreno suočavanje s prošlošću.