Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine ovih dana odlučuje o daljnjoj sudbini Ade Balijagića, optuženog za navodno ubistvo.
Događaj koji se razvlači od 2015. godine, obilježen je kontradiktornim svjedočenjima, ukinutim presudama i sumnjivim dokazima. Suđenje je tokom godina više puta poništavano, presude ukidane i obnavljane, a današnje suđenje u Vrhovnom sudu predstavlja još jedan čin dugotrajne pravne sage koja više zbunjuje nego razjašnjava.
Dugo, iscrpljujuće pravno nadmudrivanje
Ado Balijagić bio je oslobođen optužbi za niz krivičnih djela, a Vrhovni sud je tada potvrdio oslobađajuću presudu za većinu tačaka. Ipak, ponovno suđenje održano je radi utvrđivanja njegove odgovornosti za jedno krivično djelo – podstrekavanje na ubistvo. Optužba, bazirana na svjedočanstvima koja odbrana opisuje kao „švedski sto“, ostavlja gorak ukus pravne nesigurnosti u javnosti.
Odbrana tvrdi da tokom suđenja nije bilo dovoljno valjanih dokaza za krivičnu odgovornost Ade Balijagića. Glavni branilac Petko Budiša navodi kako su svjedoci tokom postupka više puta mijenjali svoje iskaze i time još više narušili vjerodostojnost svojih tvrdnji.
On je istaknuo da iskazi Eldana i Mirsada Žigovića, ključnih svjedoka, osciliraju od optužbi na račun Balijagića do iskaza koji ukazuju na njihovu potpunu nevjerodostojnost.
Šta je zapravo istina? Svjedoci ili „švedski sto“?
Svjedoci kao što su Eldan i Mirsad Žigović, braća čije izjave vode ključnu ulogu u optužnici, tokom postupka su pokazali značajnu nedosljednost. Budiša je naveo kako Eldan čak u jednom iskazu tvrdi da je Balijagić došao u Mercedesu, a u sljedećem da je došao u Passatu. S druge strane, Eldanov brat, Mirsad Žigović, prema tvrdnjama Budiše, kao „osoba s kriminalnom prošlošću i sklonostima ka obmanama“ ima problematičan kredibilitet.
Zašto bi pravosudni sistem prihvatio svjedočenje osobe sklone kršenju zakona, pita se odbrana? Odgovor još uvijek nemamo, ali očigledno je da bi pravosudni aparat trebao sagledati sve aspekte ličnosti koja daje iskaz, uključujući njenu prošlost i integritet.
Pravna nesigurnost ili svjesno „pakovanje“?
U toku današnje sjednice, Faruk Balijagić, otac optuženog, dao je vrlo direktno svjedočenje. Njegove riječi aludiraju na umiješanost „duboke države“ u ovaj slučaj.
Faruk Balijagić je izjavio da je imao više bombaških napada na imovinu, koje povezuje s navodnim planom da se njega ili njegova sina „ukloni“ iz pravne i političke scene. Prema njegovim riječima, kriminalne strukture žele da njegova porodica nestane sa scene, aludirajući na pritiske i manipulacije.
Sumnjive veze: Kako svjedoci postaju alat u rukama tužilaštva?
Dragan Stupar, federalni tužilac, napomenuo je tokom izlaganja da je Eldan Žigović sam zatražio da se ozvuči kako bi „osigurao vjerodostojnost svojih tvrdnji“. No, Budiša ukazuje na to da ovakav potez nije dovoljan dokaz da bi se Eldanu vjerovalo. S druge strane, veza Eldana Žigovića s kriminalnim podzemljem, kao i njegova poznanstva s pojedinim članovima policijskih struktura, podvlače dodatnu sumnju u njegov kredibilitet.
Pitanje koje se postavlja jeste kako se dokazi, zasnovani na navodima svjedoka s upitnim moralnim karakterom i kriminalnom prošlošću, mogu smatrati vjerodostojnima. Slučaj navodnog posjedovanja sefova sa bombama, u kojima su po optužnici pronađena „oružja za izvršenje krivičnih djela“, samo je još jedan primjer „spektakla bez osnova“.
„Ako ne postoji fizički dokaz, postoji manipulacija“ – Osuda ili oslobađanje?
Dok tužilac insistira na „posrednim“ dokazima, branilac Mirnes Ajanović naglašava kako „materijalnih dokaza nema“. Fizički tragovi, snimci videonadzora, i razgovori koji bi nedvosmisleno uvezali Adu Balijagića s krivičnim djelima u ovom slučaju – sve su to dokazi koji, prema tvrdnjama odbrane, nedostaju.
S druge strane, odbrana upozorava da bi sudski epilog mogao poslužiti kao opasan pravni presedan, jer se oslanja na svjedočanstva osoba s kriminalnom prošlošću i manipulativnim ponašanjem. Osim što bi mogao ugroziti pravnu sigurnost, ovakav presedan može otvoriti vrata novim procesima baziranim na nepouzdanim svjedočenjima.
Konačna presuda ili nastavak pravosudne sage?
Na kraju, odluka Vrhovnog suda FBiH, koja treba biti donesena u roku od 30 dana, može značiti kraj ovog dugotrajnog procesa. Međutim, pravna bitka u slučaju Ade Balijagića, koja je obilježena nejasnim svjedočanstvima i optužbama za „pakovanje dokaza“, nameće pitanje: koliko je pravosuđe spremno stati na stranu pravde u slučaju gdje se argumenti gube u nesigurnostima i sumnjivim optužbama?
Nad Bosnom i Hercegovinom se, čini se, nadvija senka pravosudnog sistema koji je sve samo ne imun na manipulacije. Da li će ovaj slučaj otvoriti oči javnosti i potaknuti reformu, ili će postati samo još jedan dosje u arhivama sistema koji povremeno pokazuje sklonost ka selektivnoj pravdi?
U nastavku možete pogledati kompletan snimak sa ročišta pre Vrhovnim sudom Federacije BiH održan dana 11.11.2024 godine.