Hrvatski ministar odbrane Ivan Anušić nedavno je otkrio da će vojni rok u Hrvatskoj početi 1. januara sljedeće godine i da će trajati dva mjeseca. Dodao je da je s ministrom finansija Markom Primorcem došao do zaključka da u “opremanju Oružanih snaga nema prostora za štednju”. O hrvatskom vojnom roku pisao je i britanski Independent.
U svom članku naglašavaju da “još jedna europska zemlja ponovno uvodi obavezni vojni rok dok napetosti rastu”. Ovaj potez, navodi Independent, dolazi usred povećanih napetosti u Europi nakon ruske agresije na Ukrajinu, kao i očite utrke u naoružanju i vojnog nagomilavanja na Balkanu, koji je prošao kroz krvavi rat 1990-ih godina.
Druge zemlje u Europi razmatraju slične mjere ili su ponovno uvele obaveznu vojnu službu kao odgovor na pojačane regionalne napetosti. Latvija je prošle godine ponovno uvela vojnu obavezu kao odgovor na prijetnju koju predstavlja ruska invazija Ukrajine u punom opsegu. Srbija, najveći rival Hrvatske na Balkanu, također razmišlja o ponovnom aktiviranju vojnog roka, piše Independent.
Ova odluka, dodaju, označava povratak na novačenje, koje je obustavljeno 2008. kad je zemlja prešla na sustav temeljen na dobrovoljcima.
“Povećali smo plaće vojnicima, dočasnicima i časnicima, njihova materijalna prava ne samo kroz osobni dohodak nego i kroz dnevnice i sve što im pripada”, rekao je ministar Ivan Anušić prošlog četvrtka i dodao da se modernizacija i opremanje Oružanih snaga odvija se planiranom dinamikom i u skladu s dogovorom sa saveznicima i vodstvom NATO-a.
Ranije ove godine bivši premijer Ujedinjenog Kraljevstva Rishi Sunak najavio je da će 18-godišnjaci biti prisiljeni služiti državnu službu ako torijevci pobijede na općim izborima. No, stranka nije pobijedila.
Sunak je inzistirao na tome da će njegovi planovi za obavezno služenje vojnog roka pomoći ujedinjenju društva u “sve nesigurnijem svijetu” i dati mladim ljudima “zajednički osjećaj svrhe”.
U očitom obraćanju starijim glasačima, Sunak je rekao da volontiranje može uključivati pomoć lokalnim vatrogascima, policiji i NHS službama, kao i dobrotvornim organizacijama koje se bore s usamljenošću i podržavaju starije i izolirane ljude.
Švedska, Danska i Norveška su među ostalim nacijama koje imaju oblik državne službe.
U Švedskoj, primjerice, tinejdžeri služe vojsku između devet i 15 mjeseci pod uvjetom da polože potrebne fizičke i mentalne testove. Svake godine sudjeluje oko osam tisuća mladih.
U Danskoj se od muškaraca traži da se prijave u vojsku na četiri mjeseca, ali mogu odgoditi službu dok ne završe školovanje. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Danska planira povećati potrebno vrijeme služenja na 11 mjeseci i učiniti vojni rok obaveznim, a ne dobrovoljnim za žene.
Norveška je shema vrlo selektivna, s manje od deset tisuća ljudi primljenih 2023., za što stručnjaci ističu da čini konkurentan proces za prestižne pozicije, piše Nacional.hr.
Prije nekoliko mjeseci tema uvođenja obaveznog vojnog roka za mlade izazvala je lavinu komentara. Tada najavljeno vraćanje obaveznog vojnog roka u Srbiji i mogućnost da se isto uradi i u Hrvatskoj, nametnulo je pitanje šta će se desiti u našoj državi?
Dok su jedni govorili da su za, a drugi protiv uvođenja ove aktivnosti, najbitnije je bilo uvažavati mišljenje mladih, na koje bi se ista i odnosila. Tada smo razgovarali sa prof.dr. Nedžadom Korajlićem, koji nam je objasnio iz kojih sve uglova možemo i trebamo posmatrati mogućnost uvođenja obaveznog vojnog roka.
Tada smo razgovarali i sa studentima Fakulteta političkih nauka koji nisu bili za uvođenje obaveznog vojnog roka. Kao neke od razloga naveli su da je BiH zemlja bez korupcije i kriminala, da bi se i sami prijavili, da mladi razmišljaju o drugim stvarima i ne smatraju da vojni rok ima veze sa patriotizmom.
